Histerija u entitetu RS se nastavlja: I Košarac ima nešto reći o odlukama Ustavnog suda BiH

0505 kosarac

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac pridružio se političarima iz entiteta RS koji su oštro reagovali na odluku Ustavnog suda BiH kojom je neustavnom proglašena odredba Krivičnog zakonika RS-a o zabrani javnog isticanja obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Nakon što je predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković odluku kritikovao poređenjem sa zatvorskim kaznama za podizanje tri prsta, Košarac je otišao korak dalje i poručio da isticanje zastava Armije RBiH na području entiteta RS „neće dozvoliti“.

Tako se nastavlja niz političkih reakcija na odluku najviše sudske instance za ustavna pitanja u Bosni i Hercegovini, pri čemu se u javnim istupima sve češće koriste poređenja s ratnim simbolima i upozorenja o mogućim posljedicama odluke.

Košarac najavio da neće dozvoliti isticanje zastava Armije RBiH

Košarac, koji je i funkcioner SNSD-a, u svojoj objavi osporio prihvatljivost javnog isticanja obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine na teritoriji entiteta RS.

„Za neke glave je normalno da se ratnim zastavama tzv. armije BiH maše po Srpskoj. To nećemo dozvoliti! Pitam ih šta bi uradili kada bih sutra došao na Marijin Dvor u uniformi Vojske Republike Srpske i sa zastavom Vojske Republike Srpske?!“, napisao je Košarac.

Njegova izjava otvara pitanje na koji način namjerava spriječiti nešto što je predmet odluke Ustavnog suda BiH, s obzirom na to da je riječ o ministru u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, odnosno funkcioneru državne izvršne vlasti.

Košarac nije precizirao na koje se konkretne pravne mehanizme odnosi njegova najava niti kako bi se ona mogla provesti u skladu s odlukom Ustavnog suda.

Stanivuković govorio o tri prsta, Košarac spominje uniformu VRS-a

Među političarima koji su reagovali na odluku Ustavnog suda BiH je i Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, koji je ustvrdio da se zbog podizanja tri prsta može dobiti kazna od tri godine zatvora, dok se obilježja Armije RBiH mogu slobodno isticati.

Takva izjava, međutim, ne predstavlja precizno tumačenje krivičnog zakonodavstva. Samo podizanje tri prsta nije propisano kao zasebno krivično djelo za koje automatski slijedi zatvorska kazna. Eventualna odgovornost zavisi od konkretnih okolnosti i postojanja zakonskih obilježja određenog krivičnog djela.

Košarac je, s druge strane, u raspravu uveo hipotetički dolazak u Sarajevo u uniformi Vojske Republike Srpske, pokušavajući kroz to poređenje ukazati na ono što smatra nejednakim odnosom prema ratnim simbolima.

Iako dolaze iz različitih političkih stranaka, njihove izjave pokazuju sličan obrazac javnog osporavanja odluke Ustavnog suda. U političkoj raspravi naglasak je stavljen na moguće provokacije i međunacionalne odnose, dok je samo ustavnopravno obrazloženje odluke ostalo u drugom planu.

Šta je Ustavni sud zaista odlučio?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na 176. plenarnoj sjednici, održanoj 19. i 20. novembra, utvrdio je da član 359b. Krivičnog zakonika entiteta RS nije u skladu s Ustavom BiH.

Tom odredbom bilo je kriminalizirano javno isticanje, prikazivanje, nošenje i korištenje obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Sud je zaključio da propisi Republike Bosne i Hercegovine o izgledu i upotrebi simbola Armije RBiH nastavljaju važiti na osnovu ustavnog kontinuiteta države, te da Narodna skupština entiteta RS nije nadležna da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata institucija Republike BiH.

Posebno je naglašeno da vojno naslijeđe Armije RBiH predstavlja dio identiteta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, uključujući obilježja odgovarajućih pješadijskih pukova.

Sud, dakle, nije odlučivao o hipotetičkom dolasku političara u Sarajevo u uniformi VRS-a, niti je donosio opću odluku o svim mogućim načinima korištenja ratnih simbola. Predmet ocjene bila je ustavnost konkretne odredbe entitetskog krivičnog zakonodavstva.

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće

Košarčeva najava da isticanje zastava Armije RBiH „neće dozvoliti“ posebno je značajna zbog funkcije koju obavlja na državnom nivou.

Član VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine propisuje da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. To znači da se političko neslaganje s odlukom ne može poistovjetiti s pravom institucija da je ne primjenjuju.

Više na istu temu