Za podizanje tri prsta tri godine zatvora? Stanivuković pokazuje neznanje i obmanjuje javnost

Izjava predsjednika Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Draška Stanivukovića, prema kojoj se u Bosni i Hercegovini zbog podizanja tri prsta može dobiti kazna od tri godine zatvora, neke je nasmijala a nekima poslužila da još jednom dokažu da njegove tvrdnje često nemaju pravne utemeljenosti.

Stanivuković je ovu tvrdnju iznio komentarišući odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je osporena odredba Krivičnog zakonika entiteta RS o javnom isticanju obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine.

„Ko podigne tri prsta, može dobiti tri godine zatvora, a zastavu Armije RBiH, po tumačenju Ustavnog suda BiH, možete slobodno isticati na svadbama, nositi ulicama, stavljati na haube automobila i prozore, pa i u svakom dijelu Republike Srpske“, izjavio je Stanivuković.

Međutim, sama gesta podizanja tri prsta nije propisana kao zasebno krivično djelo za koje je predviđena automatska zatvorska kazna od tri godine. Za eventualnu krivičnu odgovornost odlučujući su konkretno ponašanje, okolnosti i zakonska obilježja određenog krivičnog djela, a ne samo upotreba te geste.

Tri prsta nisu isto što i krivično djelo izazivanja mržnje

Krivični zakon Bosne i Hercegovine u članu 145a. propisuje kazne za javno izazivanje ili raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Za osnovni oblik tog krivičnog djela predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Međutim, zakon ne navodi podizanje tri prsta kao samostalno krivično djelo. To znači da se ne može izjednačiti samo pokazivanje određenog simbola ili geste s dokazanim izazivanjem mržnje.

Upravo tu nastaje ključni problem sa Stanivukovićevom izjavom. Iako je tačno da zakon za određene oblike izazivanja mržnje predviđa zatvorsku kaznu do tri godine, nije tačno da je takva kazna propisana za samo podizanje tri prsta.

Šta je zapravo odlučio Ustavni sud BiH?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na 176. plenarnoj sjednici, održanoj 19. i 20. novembra, utvrdio da član 359b. Krivičnog zakonika entiteta RS nije u skladu s Ustavom BiH.

Osporenom odredbom kriminalizirani su javno isticanje, prikazivanje, nošenje i drugi oblici upotrebe obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Sud je u obrazloženju naveo da propisi Republike Bosne i Hercegovine o izgledu i upotrebi simbola Armije RBiH nastavljaju važiti na osnovu ustavnog kontinuiteta države.

Također je istaknuto da Narodna skupština entiteta RS nije nadležna da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata institucija Republike Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud podsjetio je i da vojno naslijeđe Armije RBiH predstavlja dio identiteta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, čija je upotreba obilježja uređena odgovarajućim državnim propisima.

Političke reakcije ne mijenjaju obavezujući karakter odluka

Stanivuković tvrdi da odluka zanemaruje osjećanja srpskog naroda i da ne doprinosi pomirenju. Takvo političko tumačenje, međutim, treba razlikovati od pravnog sadržaja sudske odluke.

Ustav Bosne i Hercegovine u članu VI/5. izričito propisuje da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. Političari imaju pravo javno kritikovati odluke, ali takve kritike ne mijenjaju njihov pravni status niti oslobađaju nadležne institucije obaveze postupanja u skladu s njima.

Zbog toga je važno razdvojiti dvije stvari: legitimno političko neslaganje s odlukom Ustavnog suda i iznošenje tvrdnji o navodnim zatvorskim kaznama koje nemaju uporište u zakonskoj odredbi na način na koji su predstavljene javnosti.

Umjesto poređenja podizanja tri prsta sa simbolima Armije RBiH, za javnost je mnogo važnije precizno objasniti šta zakoni zaista zabranjuju, koje su granice slobode izražavanja i zbog čega je Ustavni sud donio konkretnu odluku./Tuzlainfo.ba/

Više na istu temu