Neradna nedjelja u FBiH, nakon dvije godine primjene, nije dovela do pada prometa niti smanjenja broja zaposlenih u sektoru trgovine, tvrdi federalni ministar trgovine Amir Hasičević. Na današnjoj konferenciji za medije predstavio je rezultate analize fiskalnog prometa, zaposlenosti i plata, naglašavajući da Vlada Federacije BiH ostaje opredijeljena za očuvanje ove mjere.
Analiza je izrađena na osnovu podataka Porezne uprave Federacije BiH i Federalnog zavoda za statistiku, a obuhvatila je 78 uporedivih općina i gradova.
Prema podacima koje je iznio Hasičević, fiskalni promet u sektoru trgovine tokom prvih deset mjeseci 2026. godine dostigao je 30,146 milijardi KM. To je za 1,892 milijarde KM, odnosno 6,70 posto više nego u istom periodu prošle godine.
U poređenju s prvih deset mjeseci 2024. godine, kada nedjelja još nije bila neradna za trgovine, promet je nominalno veći za 9,09 posto.
Neradna nedjelja u FBiH nije smanjila broj zaposlenih, tvrdi ministar
Hasičević je naveo da podaci o zaposlenosti također ne potvrđuju tvrdnje da je zabrana rada nedjeljom negativno utjecala na tržište rada u trgovini.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u septembru 2026. godine u sektoru trgovine bilo je zaposleno 100.897 osoba. To je 1.132 radnika više nego u septembru prošle godine, što predstavlja rast od približno 1,1 posto.
Istovremeno, u poređenju s augustom ove godine, broj zaposlenih smanjen je za 250 osoba.
„Nije došlo do pada zaposlenosti u maloprodaji, niti u sektoru trgovine“, naglasio je Hasičević.
Govoreći o platama zaposlenih, ministar je pojasnio da je zabilježen njihov nominalni rast, ali da to ne znači nužno i povećanje kupovne moći građana.
Prema njegovim riječima, inflacija utječe na stvarnu vrijednost primanja, zbog čega povećanje prosječnih plata ne mora značiti da radnici mogu kupiti više proizvoda i usluga nego ranije.
Hasičević: Potrošnja ne zavisi od broja radnih dana
Federalni ministar trgovine osvrnuo se i na tvrdnje da zatvaranje trgovina nedjeljom smanjuje ukupnu potrošnju.
„Potrošnja zavisi od raspoloživog dohotka, a ne broja radnih dana. Vi imate plaću i sasvim je svejedno kojim danima ćete je potrošiti“, rekao je Hasičević.
Naglasio je da se efekti neradne nedjelje ne mogu posmatrati samo kroz ekonomske pokazatelje, jer je jedan od osnovnih ciljeva njenog uvođenja bio omogućavanje radnicima u trgovini da više vremena provode s porodicom.
Prema njegovoj ocjeni, zajedničko slobodno vrijeme predstavlja društvenu vrijednost koja se ne može izraziti isključivo kroz fiskalni promet, broj zaposlenih ili visinu plata.
Hoće li biti izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini?
Govoreći o mogućim promjenama zakonskog rješenja, Hasičević je poručio da Federalno ministarstvo trgovine nije zaprimilo nijedan zvaničan zahtjev za izmjenu zakona kojim je uređena neradna nedjelja.
Podsjetio je da se ne radi o pojedinačnoj odluci Ministarstva, nego o zakonskom rješenju koje je usvojio Parlament Federacije BiH.
Na snazi je i uredba koja lokalnim zajednicama omogućava podnošenje zahtjeva za izuzeće, uz razmatranje ekonomskih pokazatelja i drugih propisanih kriterija.
Ministar je potvrdio da Vlada FBiH ostaje pri stavu da je uvođenje neradne nedjelje bio opravdan potez te da se razgovori sa socijalnim partnerima mogu nastaviti na osnovu konkretnih ekonomskih pokazatelja.
Neradna nedjelja u trgovinama u Federaciji Bosne i Hercegovine prvi put je primijenjena 17. novembra 2024. godine, nakon stupanja na snagu novog Zakona o unutrašnjoj trgovini.