Industrijska proizvodnja u FBiH u padu: Kompanije gube poslove, kineska konkurencija sve jača

2709 industrijska proizvodnja

Industrijska proizvodnja u FBiH suočava se s padom narudžbi, sve izraženijom konkurencijom i problemima na evropskom tržištu. Posebno je pogođena prerađivačka industrija, čije poslovanje u velikoj mjeri zavisi od izvoza, dok privrednici upozoravaju da bez ozbiljnije podrške vlasti domaće kompanije sve teže mogu zadržati postojeće poslove.

Prema pojedinim pokazateljima, ukupna industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u posljednje tri godine smanjena je za gotovo deset posto. U Udruženju poslodavaca smatraju da je stvarni pad još izraženiji, posebno kada se uzmu u obzir problemi s kojima se suočavaju proizvodne kompanije.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je industrijska proizvodnja u septembru bila manja za 0,7 posto u odnosu na august, dok je u augustu zabilježen pad od 1,5 posto u poređenju s julom.

Kineske kompanije preuzimaju poslove domaćim proizvođačima

Domaći proizvođači sve teže dolaze do poslova na evropskom tržištu, gdje se suočavaju s konkurentima koji nude znatno niže cijene. Poseban problem predstavlja konkurencija iz Kine, čije kompanije, prema riječima privrednika, imaju podršku kakvu proizvođači u BiH nemaju.

Adem Hanić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Tuzlanskog kantona, upozorava da domaće firme gube tendere čak i kada su konkurentnije proizvođačima iz zapadnoevropskih zemalja.

„U proljeće smo se takmičili s Kinezima i izgubili smo sve tendere. Oni su bili dvadesetak i nešto posto jeftiniji od nas, iako mi možemo biti jeftiniji od Nijemaca, Šveđana ili Francuza. Oni imaju upravo takve poticaje koje mi ne možemo dosegnuti u svojim državama. Mi nemamo nikakve poticaje“, ističe Hanić.

Osim cjenovne konkurencije, problem predstavlja i promjena strukture narudžbi. Umjesto ranijih velikih ugovora, evropski kupci sve češće naručuju manje količine proizvoda, zbog čega kompanije moraju prilagođavati proizvodnju i poslovne planove.

Alen Bošnjaković, vlasnik kompanije Fiberworld iz Gradačca, kaže da su promjene na tržištu posebno vidljive u obimu narudžbi.

„Jednostavno, tržište se promijenilo. Prije smo imali neke velike narudžbe. Firma mi naruči 40 kilometara kanalica. Sada toga više nema. Ide kilometar, pola kilometra, dva kilometra. Sve se iskomadalo i razdijelilo, vjerovatno zbog ove geopolitičke situacije koja je nastala“, objašnjava Bošnjaković.

Industrijska proizvodnja u FBiH traži dugoročnu strategiju

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da se problemi domaće industrije ne mogu riješiti pojedinačnim mjerama, već je potrebna jasna industrijska politika koja će prepoznati sektore s najvećim potencijalom za razvoj.

Bahrija Umihanić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli smatra da bi ulaganja trebalo usmjeravati prema proizvodnim kapacitetima koji mogu ostvariti rast, uz povezivanje industrijskog razvoja s energetskom tranzicijom.

„Treba povezati ulaganja u rudnike, gdje je pad proizvodnje bio 22 posto u samo godinu dana, zajedno s energetskom tranzicijom. Treba obratiti pažnju i na prerađivačke kapacitete i privredne subjekte koji su izvozili te njima usmjereno pomoći jer im slijedi još jedan dodatni teret uvođenjem takozvane karbonske takse“, upozorava Umihanić.

Dodatni izazov za izvoznike predstavljaju evropski propisi koji se odnose na emisije ugljika, jer bi mogli povećati troškove poslovanja kompanijama koje svoje proizvode plasiraju na tržište Evropske unije.

Tuzlanski kanton ostvaruje gotovo četvrtinu industrijskog prometa FBiH

Uprkos negativnim pokazateljima, privrednici smatraju da Bosna i Hercegovina ima mogućnost privući nove poslove zahvaljujući geografskom položaju i blizini evropskih kupaca.

Bošnjaković ističe da bi domaće kompanije mogle postati alternativa dobavljačima iz Kine, Indije i Vijetnama, posebno u okolnostima kada evropske firme nastoje skratiti lance snabdijevanja.

„Mi smo blizu Evrope, još nismo u Evropskoj uniji, što je sada i pozitivna strana medalje, a vrlo smo blizu. Ovdje smo 15 kilometara od EU i 20 kilometara od autoceste. Možemo vrlo lako zamijeniti dobavljače iz Kine, Indije, Vijetnama i drugih zemalja, ali za to mora postojati strategija koja će krenuti od politike i podržati privrednike“, kaže Bošnjaković.

Prema podacima o prošlogodišnjoj prodaji industrijskih proizvoda, na domaćem tržištu Federacije BiH ostvarena je prodaja vrijedna približno 7,55 milijardi KM, dok je na inostranom tržištu prodano proizvoda u vrijednosti od 7,26 milijardi KM.

Tuzlanski kanton ima najveći industrijski potencijal u Federaciji BiH i ostvaruje gotovo četvrtinu ukupnog prometa industrijskom robom u ovom entitetu.

Privrednici zbog toga traže sistemsku podršku proizvodnim kompanijama, jasnu strategiju razvoja industrije i snažniju saradnju vlasti s poslovnom zajednicom kako bi se očuvala postojeća proizvodnja i iskoristile mogućnosti za nove izvozne poslove.

Više na istu temu