Privreda Tuzlanskog kantona u prvoj polovini 2026. godine pokazuje dva potpuno različita trenda, industrijska proizvodnja nastavlja padati, dok istovremeno raste broj turista, noćenja i putnika na Međunarodnom aerodromu Tuzla.
Industrijska proizvodnja u Tuzlanskom kantonu u prvih šest mjeseci ove godine bila je za 11,5 posto manja nego u istom periodu 2025. godine. Podaci za juni pokazali su još izraženiji pad, proizvodnja je bila 17,8 posto manja nego u junu prošle godine, a u odnosu na maj smanjena je za dodatnih 3,1 posto.
Za područje koje je decenijama razvijano na rudarstvu, energetici, hemijskoj i prerađivačkoj industriji, riječ je o nastavku nepovoljnog trenda. Industrijska proizvodnja u TK bila je u padu i tokom prvog polugodišta 2025. godine, kada je smanjena za 7,9 posto u odnosu na isti period godinu ranije.
Pad, međutim, nije zahvatio sve grane jednako.
Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i plinom u prvih šest mjeseci ove godine smanjeni su za 13,9 posto. Još veći pad zabilježen je u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata, čak 41,6 posto.
Na drugoj strani, prerada drveta povećana je za 13 posto, dok je proizvodnja električne opreme porasla za 19,1 posto.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Bahrija Umihanić za BHRT upozorava da se dio problema vidi i kroz sve manji prostor za plasman domaćih proizvoda na strana tržišta.
„Mi imamo u ovom trenutku praktično sve manje prostora za izvoz naših proizvoda, a Tuzlanski kanton, osim pada industrijske proizvodnje, bilježi i pad u izvozu“, kazao je Umihanić, navodeći da bi veći fokus trebalo usmjeriti prema granama koje još imaju izvozni potencijal, među kojima je prerađivačka industrija.
Privreda Tuzlanskog kantona bilježi i pad izvoza
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni potvrđuju takav trend. Iz Tuzlanskog kantona je od januara do kraja juna 2026. izvezeno robe u vrijednosti od oko 1,045 milijardi KM, što je za 2,8 posto manje nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno je uvezeno robe vrijedne približno 1,304 milijarde KM, pa je vrijednost uvoza bila za oko 259 miliona KM veća od izvoza.
Najveći dio izvoza činili su industrijski materijali, u vrijednosti od 472,5 miliona KM, a slijedili su proizvodi za široku potrošnju i kapitalni proizvodi.
Zabrinutost zbog slabljenja velikih industrijskih sistema postoji i među sindikatima.
Ilvana Smajović iz Sindikata hemije i nemetala Federacije BiH za BHRT upozorava na međusobnu povezanost velikih privrednih sistema, zbog čega problemi jednog preduzeća brzo postaju problem njegovih dobavljača, transportnog sektora i drugih kompanija.
Kao primjer navodi posljedice zaustavljanja proizvodnje u Koksari, koje su se odrazile i na željeznički transport i druge industrijske kapacitete, uz probleme koji istovremeno postoje u rudarstvu i elektroenergetskom sektoru.
Dok industrija pada, turista je sve više
Za razliku od industrije, turistički pokazatelji u Tuzlanskom kantonu kreću se u suprotnom smjeru.
Od januara do kraja juna 2026. godine TK je posjetilo 28.560 turista, odnosno 8,9 posto više nego u istom periodu prošle godine. Oni su ostvarili ukupno 56.972 noćenja, što predstavlja rast od 13,9 posto.
Posebno je povećan broj noćenja stranih turista. Strani gosti ostvarili su 12.853 dolaska i 26.319 noćenja, a broj njihovih noćenja porastao je za 16,4 posto. Domaći turisti i dalje čine nešto veći dio tržišta sa 15.707 dolazaka i 30.653 noćenja.
Direktorica Turističke zajednice Tuzle Amira Jaganjac smatra da postoji prostor za snažniju promociju Tuzle i ostatka kantona, dodatnu digitalizaciju turističkih sadržaja i povezivanje pojedinačnih destinacija u jedinstvenu ponudu.
Rastu turizma pogoduje i znatno bolja avionska povezanost Tuzle.
Međunarodni aerodrom Tuzla je od početka godine do 15. jula prevezao 338.132 putnika. Prema podacima Aerodroma, već sredinom jula dostignut je ukupan broj putnika koji je ostvaren tokom cijele 2025. godine. Putnicima je ovog ljeta bilo dostupno 16 međunarodnih destinacija.
Wizz Air je krajem marta u Tuzlu doveo i drugi bazni avion, nakon čega je proširena mreža letova. Među novim linijama su Bratislava, Göteborg, Berlin, Frankfurt Hahn, Larnaka i Pariz Beauvais.
Time je jedna od slabijih tačaka turističkog razvoja Tuzlanskog kantona iz prethodnih godina, međunarodna povezanost, tokom 2026. značajno poboljšana.
Profesor Umihanić smatra da otvorenost privrede TK istovremeno predstavlja njenu ranjivost i mogućnost za prilagođavanje. Za industrijski sektor, prema njegovoj ocjeni, bit će potrebno prilagođavanje preduzeća promjenama na međunarodnim tržištima, ali i konkretnije ekonomske mjere vlasti koje bi podržale proizvodnju i izvoz.
