Dok se veliki broj građana Bosne i Hercegovine svakodnevno suočava s rastućim troškovima života i nedovoljnim primanjima, novoizabrani politički predstavnici ulaze u četverogodišnji mandat koji im može donijeti mjesečna primanja od 3.500 do čak 8.500 KM, zavisno od nivoa vlasti i pripadajućih naknada, prenosi BHRT.
Osim osnovnih plata, zastupnici i delegati imaju pravo na različite naknade, uključujući paušale, topli obrok i naknade za odvojeni život. Tako ukupna mjesečna primanja pojedinih političkih predstavnika višestruko premašuju zarade velikog broja zaposlenih u zemlji.
Prema podacima BHRT-a, osnovna plata zastupnika na državnom nivou iznosi 5.803 KM, u Federaciji BiH 4.212 KM, a u Republici Srpskoj 3.712 KM. Kada se tome dodaju ostale naknade, ukupni iznosi mogu biti znatno veći.
S druge strane, mnogi radnici suočavaju se s finansijskim poteškoćama, a prema podacima iz priloga BHRT-a, više od dvije trećine zaposlenih prima platu nižu od prosjeka navedenog u istraživanju.
Na težak položaj radnika ukazuje i istraživanje Saveza sindikata Republike Srpske o dostojanstvenoj plati, prema kojem čak 40 posto ispitanih zaposlenih uz redovan posao mora obavljati i dodatni kako bi osiguralo dovoljno novca za potrebe porodice.
Predstavnik Saveza sindikata Republike Srpske Darko Ružičić istakao je da je 35 posto ispitanika navelo kako bi dostojanstvena plata trebala iznositi između 2.000 i 2.500 KM.
Visoka primanja političara ponovo otvaraju pitanje koliko je politički angažman motivisan javnim interesom, a koliko finansijskom sigurnošću koju donose funkcije.
Novinarka Milkica Milojević smatra da problem nije isključivo u iznosima plata, nego i u odnosu izabranih predstavnika prema obavezama koje preuzimaju.
Prema njenoj ocjeni, pojedinci ulaze u politiku prvenstveno zbog ličnih primanja, dok odgovornost prema građanima i rezultati rada ostaju u drugom planu.
Sociolog Drago Vuković upozorava da je politika u Bosni i Hercegovini vremenom poprimila obilježja interesnog djelovanja, u kojem značajnu ulogu imaju zapošljavanje stranačkih kadrova i ostvarivanje ličnih interesa.
Sličnog je mišljenja i komunikolog Mladen Bubonjić, koji smatra da dio mladih ljudi politički angažman prepoznaje kao mogućnost za ostvarivanje finansijske i profesionalne sigurnosti.
O velikom interesovanju za političke funkcije govori i podatak da je na proteklim izborima učestvovalo oko 7.000 kandidata iz 75 političkih stranaka, kako je navedeno u prilogu BHRT-a.
Dok izabrani predstavnici započinju nove mandate, a brojni građani pokušavaju uskladiti mjesečne prihode s osnovnim životnim troškovima, pitanje opravdanosti visokih političkih primanja ponovo dolazi u fokus javnosti.
Razlika između plata političara i primanja većine radnika otvara i pitanje odgovornosti izabranih zvaničnika, njihovih konkretnih rezultata i opravdanosti privilegija koje ostvaruju iz javnih sredstava.
