Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine trebala bi utvrditi rezultate Općih izbora 2026. godine najkasnije 20 dana nakon njihovog održavanja, dok je krajnji rok za konačno potvrđivanje rezultata 30 dana, odnosno izuzetno 45 dana od izbora.
Potvrdio je to član CIK-a BiH Željko Bakalar, gostujući u Dnevniku D Federalne televizije, gdje je govorio o prebrojavanju glasova, mogućim promjenama u raspodjeli mandata, novim izbornim tehnologijama i nepravilnostima tokom izbornog procesa.
Bakalar je pojasnio da nakon utvrđivanja rezultata počinju teći rokovi za podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje glasova, a dalji postupak zavisit će od pristiglih prigovora i žalbi.
„Nakon što utvrdimo rezultate, počinju teći rokovi za podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje. Na osnovu sadržaja prigovora i zahtjeva vidjet ćemo šta će biti. Krajnji rok je 30 dana, iznimno 45 dana, i ne može biti duži od toga“, kazao je Bakalar.
Moguće promjene u raspodjeli mandata
Posebno je zanimljivo pitanje mogu li ponovno brojanje glasova i eventualne žalbe utjecati na konačnu raspodjelu mandata, s obzirom na to da političke stranke već analiziraju izborne rezultate i započinju razgovore o formiranju vlasti.
Bakalar je potvrdio da su promjene mandata teoretski moguće, ali je naglasio da CIK ne može unaprijed procjenjivati konačan ishod postupka.
„Nakon potvrđivanja rezultata niko više ne može utjecati na rezultate. Oni su konačni, objavljuju se u Službenom glasniku i tada postaju zvanični“, rekao je Bakalar.
Govoreći o nepravilnostima, naveo je da su izbori poništeni na jednom biračkom mjestu u Brčkom, gdje će glasanje biti ponovljeno. Prema njegovoj procjeni, to ne bi trebalo značajnije utjecati na ukupne preliminarne rezultate.
Elektronski identificirano više od 1,4 miliona birača
Bakalar je posebno istakao značaj novih izbornih tehnologija, koje su, prema njegovim riječima, omogućile bolju kontrolu glasanja i preciznije utvrđivanje broja birača koji su zaista pristupili biračkim mjestima.
Na izborima je elektronski identificirano 1.427.796 birača, a više od 97 posto identifikacija uspješno je obavljeno putem otiska prsta. Prosječno vrijeme elektronske identifikacije iznosilo je 32 sekunde po biraču.
Nove tehnologije, kako je pojasnio, trebale bi značajno otežati ranije poznate oblike izbornih manipulacija, poput glasanja u ime drugih osoba, glasanja umjesto preminulih birača i ubacivanja dodatnih listića u glasačke kutije.
Istovremeno je otvorio pitanje vjerodostojnosti biračkih spiskova, odnosno stvarnog broja birača koji žive u Bosni i Hercegovini.
„Pitanje je da li je naš birački spisak prenapuhan i da li zaista u BiH živi 3.414.000 birača ili je taj broj manji“, kazao je Bakalar.
Manje nevažećih listića za Predsjedništvo BiH
Prema podacima koje je iznio, na izborima za Predsjedništvo BiH zabilježeno je smanjenje udjela nevažećih glasačkih listića sa 6,65 posto 2022. godine na 4,38 posto na ovogodišnjim izborima.
Na izborima za predsjednika entiteta RS udio nevažećih listića iznosio je 4,73 posto, dok je na izborima za Parlamentarnu skupštinu BiH zabilježen blagi rast, sa 8,38 na 8,68 posto.
Bakalar smatra da bi dio povećanja mogao biti posljedica prilagođavanja birača novom načinu glasanja, ali će detaljnija analiza biti moguća nakon povratka izbornog materijala i opreme.
Gotovo milion KM kazni zbog kršenja izbornih pravila
Govoreći o radu CIK-a, Bakalar je naveo da je ova institucija tokom izbornog procesa bila izložena brojnim pritiscima i kritikama, uprkos ograničenim kadrovskim kapacitetima.
„Mnogi su nam podapinjali i napadali nas na različite načine. Imamo i ograničene potencijale jer nemamo dovoljno ljudi, ali smo uradili dosta toga“, rekao je.
Istakao je i da jedna članica CIK-a ima neprekidnu policijsku pratnju.
Zbog kršenja izbornih pravila CIK je do sada izrekao gotovo milion KM novčanih kazni, a postupci još nisu završeni. Kazne su se odnosile, između ostalog, na preuranjenu izbornu kampanju, korištenje djece u političkim aktivnostima i govor mržnje.
Na kraju je Bakalar naveo da do trenutka gostovanja nije imao informaciju da je CIK zaprimio prigovor Slavena Kovačevića u vezi s navodnim nepravilnostima tokom izbornog procesa.
