Moguće koalicije nakon Općih izbora već su u fokusu stranaka, iako konačni rezultati još nisu potvrđeni, a predstavnici SDA, SBiH, SDP-a i HDZ-a iznijeli su različite stavove o tome s kim bi mogli razgovarati o formiranju nove vlasti. Tokom televizijske debate došlo je i do oštre rasprave između Džemala Smajića iz Stranke za BiH i Igora Stojanovića iz SDP-a.
Džemal Smajić poručio je da SBiH neće ulaziti u vlast po svaku cijenu te da će eventualni pregovori zavisiti od programa, konkretnih projekata i principa oko kojih se potencijalni partneri mogu dogovoriti.
Kazao je da će prije ozbiljnijih razgovora sačekati zvanične rezultate Centralne izborne komisije BiH, ali je kao prirodne sagovornike spomenuo političke stranke koje su prethodne četiri godine bile opozicija.
„Mi smo to i kazali prije samih izbora da nećemo po svaku cijenu u vlast, ali svakako tu smo da razgovaramo i ako možemo konkretno neke stvari uraditi, dogovoriti se oko njih, mi smo tu na raspolaganju“, rekao je Smajić.
Kao moguće sagovornike naveo je SDA i DF.
HDZ otvoren za saradnju i sa SDP-om i sa SDA
Marijan Marijanović iz HDZ-a BiH kazao je da stranka u ovom trenutku nema definitivno određenog partnera za formiranje vlasti.
Podsjetio je da je HDZ tokom prethodnog mandata sarađivao sa SDP-om na nivou Federacije BiH, dok je u Hercegovačko neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu sarađivao sa SDA.
Govoreći o izbornim rezultatima, izrazio je zadovoljstvo pobjedom Darijane Filipović u utrci za članicu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. HDZ će, kako je rekao, nastaviti insistirati na izmjenama Izbornog zakona BiH.
Marijanović smatra da izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda ne bi trebao zavisiti od načina glasanja brojčano većeg naroda u Federaciji BiH te da to pitanje treba pokušati riješiti političkim dogovorom.
SDA: HDZ je politička realnost
Edin Smajić iz SDA kazao je da je njegova stranka ostvarila bolji izborni rezultat nego prije četiri godine.
Komentarišući poraz Bakira Izetbegovića u utrci za Predsjedništvo BiH, rekao je da je predsjednik SDA prihvatio kandidaturu na zahtjev stranke te da se suočio s kandidatom kojeg je podržavao veći broj političkih stranaka.
Kada je riječ o eventualnoj saradnji sa HDZ-om, Smajić je rekao da je ta stranka politička činjenica koju nije moguće zanemariti prilikom budućih pregovora.
Na pitanje da li je SDA bliža Stranci za BiH ili SDP-u, naveo je da o tome odlučuju organi stranke, ali da je njemu lično, na osnovu dosadašnjeg političkog iskustva, bliža Stranka za BiH.
Verbalni sukob Smajića i Stojanovića
Najžešća rasprava tokom emisije vođena je između Džemala Smajića i Igora Stojanovića.
Stojanović je kritikovao ponovno vraćanje političkih rasprava na pitanja legitimnosti i nacionalne ugroženosti, ističući da se istovremeno malo govori o položaju Srba u Federaciji BiH te Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj.
Smajić mu je odgovorio da se položaj Bošnjaka u Republici Srpskoj ne može izjednačavati sa položajem Srba u Federaciji BiH, a Stojanoviću je zamjerio i postupanje prilikom formiranja aktuelne Vlade Federacije BiH.
Stojanović je odbacio takve tvrdnje i optužio Smajića da političku priču Stranke za BiH svodi prvenstveno na prava Bošnjaka.
„Vi se zovete Stranka za Bosnu i Hercegovinu, vi se borite ovdje samo za prava Bošnjaka. Bošnjaci nisu samo BiH. I Srbi i Hrvati su. Postoje i Ostali“, rekao je Stojanović.
Smajić je odgovorio da Stranka za BiH zastupa sve građane Bosne i Hercegovine.
Moguće koalicije čekaju konačne rezultate
Stojanović je ocijenio da će jasnija slika o formiranju vlasti biti poznata nakon potvrđivanja izbornih rezultata i konstituisanja kantonalnih skupština.
Džemal Smajić najavio je da će jedno od pitanja na kojima će SBiH insistirati u eventualnim pregovorima na državnom nivou biti zastupljenost konstitutivnih naroda u rukovodstvima institucija BiH, uz pozivanje na princip proporcionalnosti prema popisu stanovništva iz 2013. godine.
Stranka za BiH je i neposredno nakon izbora saopćila da je zadovoljna rezultatom te da, prema preliminarnim podacima, očekuje značajnu ulogu u razgovorima o formiranju vlasti na više nivoa.
