Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović upozorio je tokom obraćanja na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija na, kako je naveo, nastavak političkih aktivnosti rukovodstva Republike Srpske koje predstavljaju prijetnju miru i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regiji.
Obraćajući se na Generalnoj debati 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a u New Yorku, Bećirović je kazao da se, prema njegovim riječima, pokušavaju stvoriti pretpostavke za secesiju Republike Srpske. Upozorio je i na aktivnosti koje, kako je naveo, za cilj imaju slabljenje institucije visokog predstavnika, Ustavnog suda BiH i državnih institucija u oblasti imovine.
Dio obraćanja posvetio je i položaju žrtava genocida i zaposlenika Memorijalnog centra Srebrenica, tvrdeći da su izloženi pritiscima institucija Republike Srpske.
Bećirović je govorio i o evropskim i euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine, navodeći da su članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u strateški vanjskopolitički ciljevi države.
Posebno se osvrnuo na genocid u Srebrenici, Rezoluciju Generalne skupštine UN-a iz 2024. godine o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, kao i na veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Govoreći o globalnim krizama, Bećirović je naveo rat u Ukrajini, situaciju u Gazi, rat u regiji Zaljeva i krizu u Sudanu, uz ocjenu da se međunarodni sistem suočava s ozbiljnim izazovima i slabljenjem povjerenja u međunarodno pravo i institucije.
Na njegovo obraćanje reagovao je lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je Bećirovića optužio za iznošenje neistina i tvrdio da njegovo istupanje nije bilo usaglašeno unutar Predsjedništva BiH.
Dodik je naveo da Bećirović, kako tvrdi, nije govorio u ime svih konstitutivnih naroda i institucija Bosne i Hercegovine, već da je iznio stavove koje ne podržavaju predstavnici iz Republike Srpske.
Dodik je kritikovao i Bećirovićeve navode o Republici Srpskoj i Srbiji te kazao da Srbija, prema njegovom viđenju, pruža ruku saradnje koju političko Sarajevo odbija.
Bećirovićevo obraćanje i Dodikova reakcija predstavljaju različita viđenja političkih odnosa unutar Bosne i Hercegovine, položaja Republike Srpske i odnosa BiH sa Srbijom i međunarodnom zajednicom.
