Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odgovorila je na kritike koje su se posljednjih dana pojavile zbog uvođenja novih tehnologija u izborni proces, poručivši da je njihov cilj sigurnije, transparentnije i efikasnije provođenje izbora, a ne dodatno komplikovanje glasanja.
Kritike su prvenstveno stigle iz SNSD-a. Lider te stranke Milorad Dodik nedavno je izjavio da skeneri postaju “treći subjekt” izbora, dok birači, prema njegovim riječima, padaju u drugi plan. Proces glasanja uporedio je s “naučno-obrazovnim poduhvatom”, a glasačke listiće s tiketima za loto.
Dodik je ustvrdio i da će 4. oktobra, kada su zakazani Opći izbori, doći do “potpune propasti sistema”, navodeći da se iza svega kriju “pare i manipulacije”.
Iz CIK-a priznaju da će Opći izbori biti složeniji zbog većeg broja glasačkih listića koje će birači dobiti, ali naglašavaju da su prilikom planiranja primjene novih tehnologija analizirane i njihove prednosti i mogući rizici.
Kako ističu, svrha uvođenja tehnologije nije otežavanje glasanja, nego ubrzavanje obrade rezultata, smanjenje mogućnosti ljudske greške, povećanje transparentnosti i jačanje integriteta izbornog procesa.
Konačna primjena zasniva se na rezultatima provedenih pilot-projekata, analizi uočenih izazova i mjerama kojima se ti izazovi trebaju prevenirati i otkloniti – naveli su iz CIK-a u odgovoru na pitanje hoće li novi način glasanja produžiti izborni dan i mogu li eventualni tehnički problemi ugroziti regularnost izbora.
CIK je prije odluke o široj primjeni novih tehnologija proveo četiri pilot-projekta tokom Lokalnih izbora 2024. godine. Nakon toga usvojeni su Završni izvještaj o pilot-projektima i Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, koji su dostavljeni Parlamentarnoj skupštini BiH.
Rezultati testiranja optičkih skenera, prema podacima CIK-a, nisu pokazali značajno usporavanje procesa glasanja.
Na 143 biračka mjesta na kojima su korišteni skeneri prosječno vrijeme glasanja iznosilo je između 40 i 44,9 sekundi, uključujući i biračka mjesta na kojima je korišten najveći glasački listić na Lokalnim izborima 2024. godine.
Od tih biračkih mjesta, njih 140 zatvoreno je na vrijeme, što u CIK-u smatraju pokazateljem da upotreba skenera nije izazvala veće gužve niti značajnije produžila glasanje.
Na osnovu iskustava iz pilot-projekata izmijenjen je i dizajn glasačkog listića kako bi njegovo očitavanje i obrada bili brži.
U CIK-u potvrđuju da će predstojeći Opći izbori biti zahtjevniji zbog većeg broja listića, zbog čega će posebna pažnja biti posvećena testiranju opreme, simulacijama izbornog dana, obuci članova biračkih odbora i tehničkog osoblja, kao i edukaciji birača.
Kada je riječ o mogućim rizicima primjene izbornih tehnologija, CIK ih nije zanemario. Naprotiv, identifikovanje tehničkih i drugih izazova bilo je jedan od osnovnih ciljeva pilot-projekata i Studije izvodljivosti – poručili su.
Tokom pilot-projekta funkcionisala su 143 od ukupno 145 optičkih skenera, dok dva uređaja nisu korištena. Na tri skenera bila je potrebna intervencija tehničke podrške zbog zamjene memorije, zbog čega je preporučeno da na biračkim mjestima budu dostupne rezervne memorijske kartice.
Elektronskim putem preneseno je 98 posto rezultata, dok je preostalih dva posto moralo biti uneseno ručno zbog opterećenja sigurne internet mreže neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Iz CIK-a posebno ističu da su elektronski preneseni rezultati ostali nepromijenjeni i kontinuirano dostupni javnosti, dok su se ručno utvrđeni rezultati u pojedinim slučajevima mijenjali tokom naknadne obrade.
