Ovogodišnji Opšti izbori u BiH ponovo će biti i svojevrsni referendum o političkoj snazi stranačkih lidera, piše Srpskainfo.
Od ukupno 78 političkih stranaka koje su prijavile učešće na izborima, čak 27 predsjednika stranaka odlučilo je da svoje ime stavi na glasački listić bilo kao nosioci lista za parlamente, bilo kao kandidati za neku od inokosnih funkcija.
To praktično znači da će rezultat Općih izbora 4. oktobra za veliki broj političkih lidera biti i direktna provjera njihovog ličnog rejtinga među biračima.
Gotovo cijeli politički vrh iz RS-a na listama
Posebno je veliki broj stranačkih predsjednika koji su kandidovani na području entiteta RS.
Lider NPS-a Darko Banjac prvi je na listi DNS-NPS za Narodnu skupštinu RS-a u Izbornoj jedinici 1.
U Izbornoj jedinici 3 kandidovani su brojni lideri. Na listi SP-DEMOS-NDP nalazi se predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović, Ujedinjenu Srpsku predvodi predsjednik te stranke Nenad Stevandić, dok je nosilac liste SPS-a Goran Selak.
Prvi na listi „Volja naroda Srpske – dr Vlado Đajić“ je Vlado Đajić, listu PSS-a predvodi Draško Stanivuković, a Narodnog fronta Jelena Trivić. Kandidat za Narodnu skupštinu RS-a je i predsjednik PDP-a RS Igor Crnadak.
U Izbornoj jedinici 5 na listi za NSRS nalazi se predsjednik BH Zelenih Sevlid Hurtić, dok je u šestoj izbornoj jedinici prvi na listi Socijalističke partije njen predsjednik Petar Đokić. Na istoj izbornoj jedinici nosilac liste RSS-a je predsjednik stranke Slavenko Ristić.
Stranački lideri ciljaju i Parlament BiH
Lider pokreta „Svojim putem“ Igor Radojičić kandidat je za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, dok listu DNS-NPS za isti nivo vlasti predvodi predsjednik DNS-a Nenad Nešić.
Ni u Federaciji BiH situacija nije mnogo drugačija.
Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković nosilac je liste za Predstavnički dom PSBiH, dok se na listi Hrvatske petorke nalaze predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović i predsjednik HSS-a Mario Karamatić.
Predsjednik stranke Naprijed Šemsudin Mehmedović kandidat je na listi koalicije NES-PDA-Naprijed za Predstavnički dom PSBiH, dok je u izbornoj utrci za državni parlament i predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić.
Za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH kandidovani su predsjednik NES-a Nermin Ogrešević, predsjednica PDA Elzina Pirić i predsjednik HRS-a Slaven Raguž.
Šest lidera želi inokosne funkcije
Dio predsjednika stranaka odlučio je da ne ide po poslanički mandat, već direktno u borbu za najvažnije pojedinačne funkcije.
Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, kandidat je za člana Predsjedništva BiH.
Predsjednik SDS-a Branko Blanuša kandidat je za predsjednika RS-a, a za istu funkciju kandidovan je i Bogdan Jovanović, lider stranke Život.
U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH nalaze se predsjednik SDA Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić.
Četiri velika politička imena ove godine nisu kandidati
Za razliku od njih, četiri poznata stranačka lidera neće se naći na glasačkim listićima.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nije kandidat zbog pravosnažne presude Suda BiH kojom mu je izrečena zabrana obavljanja političkih i javnih funkcija.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ovog puta nije kandidat za člana Predsjedništva BiH, a njegova stranka je za tu funkciju kandidovala Darijanu Filipović.
Predsjednik SDP-a BiH i aktuelni premijer Federacije BiH Nermin Nikšić prvi put od 1996. godine neće biti kandidat na izborima.
Na listama neće biti ni predsjednika DF-a Željka Komšića, koji nakon dva uzastopna mandata ne može ponovo biti kandidat za istu funkciju. DF je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kandidovao Slavena Kovačevića.
Rezultat će biti i mjera njihove lične snage
Veliki broj stranačkih predsjednika na kandidatskim listama daje ovogodišnjim izborima dodatnu političku dimenziju.
Za mnoge od njih neće biti presudno samo koliko će mandata osvojiti njihova stranka, već i koliko će glasova birači dati upravo njima.
Rezultati bi mogli pokazati ko ima dovoljno snažan lični rejting da povuče cijelu listu, ko se prije svega oslanja na snagu stranačke infrastrukture, ali i ko će nakon izbora biti dovoljno politički jak da bez većih unutrašnjih preispitivanja ostane na čelu svoje stranke.
Za jedne će rezultat 4. oktobra predstavljati potvrdu političke snage, za druge pokušaj učvršćivanja pozicije, dok bi za dio lidera slab rezultat mogao otvoriti i pitanje smjene generacija.
Upravo zato ovogodišnji izbori za 27 predsjednika stranaka nisu samo borba njihovih političkih subjekata za mandate – već i veoma direktan test njihove lične podrške među biračima.
