Bosna i Hercegovina privodi kraju prvo sveobuhvatno LiDAR mapiranje svoje teritorije, projekt koji bi institucijama trebao omogućiti preciznije planiranje gradnje, praćenje klizišta i poplava te evidentiranje bespravno izgrađenih objekata.
Snimanje je završeno na sva 44 planirana bloka, a projekt vrijedan oko 1,8 miliona eura, koji finansira Evropska unija, sada je u završnoj fazi obrade, kontrole kvaliteta i verifikacije prikupljenih podataka. Krajnji rok za završetak svih aktivnosti je 22. septembar, potvrđeno je Feni iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
LiDAR tehnologija omogućava izuzetno precizno snimanje terena iz zraka i izradu trodimenzionalnih modela reljefa, objekata i njihove visine. Takvi podaci mogu pomoći urbanistima pri određivanju prostora pogodnih za gradnju, civilnoj zaštiti u procjeni rizika od klizišta i poplava, ali i šumarstvu, poljoprivredi, geodetskim institucijama i projektantima infrastrukture.
Iz Delegacije EU u BiH navode da bi precizniji prostorni podaci trebali doprinijeti kvalitetnijem prostornom planiranju, zaštiti okoliša, prevenciji katastrofa i realizaciji velikih infrastrukturnih projekata.
Prikupljeni podaci već su dostavljeni Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a i Odjeljenju za javni registar Brčko distrikta. U toku je njihovo usklađivanje s postojećim bazama i konačna kontrola kvaliteta.
Novim snimanjem obuhvaćeno je oko 90 posto teritorije Federacije BiH, dok za preostalih deset posto već postoje podaci prikupljeni nakon poplava 2014. godine. Završeno je i snimanje područja RS-a predviđenog projektom, kao i Brčko distrikta.
Korist od novih podataka mogla bi imati i BHANSA, koja bi precizne modele terena koristila za ažuriranje zrakoplovnih karata i procedura letenja. To bi u određenim okolnostima moglo smanjiti broj preusmjeravanja i otkazivanja letova zbog slabe vidljivosti.
Još nije poznato kada će svi podaci biti dostupni građanima, kompanijama i istraživačima. Federalna uprava planira omogućiti njihov javni pregled putem Geoportala i GIS servisa, dok će način preuzimanja i korištenja zavisiti od propisa nadležnih institucija.
Najveća vrijednost projekta trebala bi biti u tome što će se odluke o gradnji, trasama cesta i zaštiti naselja od prirodnih opasnosti donositi na osnovu preciznih i mjerljivih podataka.
