Pojačan intenzitet saobraćaja, posebno teretnog, tokom ljetnih mjeseci ponovo ukazuje na dugogodišnje probleme cestovne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Postojeće saobraćajnice kroz brojne gradove i općine teško odgovaraju sve većem broju vozila i potrebama savremenog transporta.
Jedno od rješenja trebalo bi biti intenziviranje izgradnje obilaznica oko značajnih saobraćajnih čvorišta u Federaciji BiH. Projekti se realizuju ili planiraju na području Mostara, Gruda, Bihaća, Bugojna i Kiseljaka, a cilj je prvenstveno izmještanje teretnog saobraćaja iz gusto naseljenih područja, piše Večernji list BiH.
Posebno značajan i tehnički zahtjevan projekat je izgradnja južne obilaznice Mostara, čija trasa prolazi obroncima brdskih prijevoja južno od grada.
Zbog konfiguracije terena bilo je potrebno graditi više zahtjevnih infrastrukturnih objekata, među kojima su vijadukt Marijanovića draga, dug 200 metara, te tunel Novi dužine 915 metara.
Nosilac projekta je JP Ceste Federacije BiH, a trenutno se izvode radovi na krajnjem južnom dijelu obilaznice na Bišću polju, dok je na brdskom masivu Huma završeno probijanje trase.
Mostar bi trebao dobiti važan saobraćajni prsten
Poseban značaj južne obilaznice Mostara ogleda se u planiranom rasterećenju intenzivnog teretnog saobraćaja između zapadne i centralne Hercegovine.
Obilaznica bi trebala biti povezana s brzom cestom Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Republikom Hrvatskom, a u budućnosti i s magistralnom cestom M17 te planiranom dionicom autoceste na Koridoru Vc.
Od početka je projekat zamišljen kao svojevrsni saobraćajni bypass kojim bi se teretni saobraćaj između zapadne Hercegovine i doline Neretve, u oba pravca, izmjestio iz gusto naseljenih dijelova Mostara.
Time bi se trebao formirati funkcionalniji saobraćajni prsten oko jednog od najvažnijih privrednih centara ovog dijela Bosne i Hercegovine.
Obilaznice Gruda, Bihaća, Bugojna i Kiseljaka
Na području zapadne Hercegovine u fokusu je naredna faza izgradnje južne obilaznice Gruda. Projekat bi trebao unaprijediti cestovnu infrastrukturu Zapadnohercegovačkog kantona, olakšati odvijanje teretnog saobraćaja i smanjiti opterećenje postojeće magistralne ceste.
Na krajnjem zapadu Bosne i Hercegovine aktuelan je projekat izgradnje obilaznice Bihaća, dok se u Srednjobosanskom kantonu očekuje realizacija obilaznice Bugojna na magistralnoj cesti M16.4 Donji Vakuf – Bugojno. Među značajnim projektima je i obilaznica Kiseljaka.
Izgradnju obilaznica prate i projekti brzih cesta, koji su u nadležnosti JP Autoceste Federacije BiH. Njihova realizacija trebala bi dodatno poboljšati povezanost dijelova Federacije BiH koji su udaljeniji od Koridora Vc.
Brze ceste važne i za Tuzlanski kanton
U fokusu planova za izgradnju brzih cesta nalaze se, između ostalog, Unsko-sanski, Zapadnohercegovački, Srednjobosanski i Tuzlanski kanton.
Osim značaja za privredu i transport robe, nove brze ceste trebale bi donijeti koristi i građanima kroz kraće vrijeme putovanja, bolju povezanost gradova i povećanje sigurnosti saobraćaja.
Pojedini projekti imaju i širi regionalni značaj. Brze ceste na području zapadne Hercegovine trebale bi postati dio šire mreže evropskih saobraćajnih pravaca i doprinijeti povezivanju jadransko-jonskog, odnosno mediteranskog prostora sa centralnom Evropom.
