Više od 470.000 penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine moglo bi u budućnosti, osim redovne penzije i zakonskog usklađivanja, dobiti i poseban novčani dodatak ukoliko takva ideja preraste u trajno zakonsko rješenje.
Prema podacima Federalnog zavoda za PIO/MIO, penziju za juni 2026. godine primilo je 470.291 korisnika, za šta je bilo potrebno oko 356,4 miliona KM.
Ideja o dodatnoj pomoći penzionerima ponovo je aktuelna nakon što su u prethodnim godinama isplaćivane jednokratne pomoći. Vlada FBiH je u novembru 2024. penzionerima, zavisno od visine primanja, isplatila po 50 ili 100 KM. Godinu kasnije pomoć je bila znatno veća – od 100 do 250 KM, ponovo u zavisnosti od visine penzije.
U 2026. godini takva federalna jednokratna novčana pomoć zasad nije isplaćena. Umjesto toga, početkom godine počela je primjena izmijenjenog Zakona o PIO kojim je uvedeno usklađivanje penzija dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula. Januarske penzije povećane su za 11,2 posto, dok je za drugo polugodište Vlada u julu dala saglasnost na akontativno usklađivanje od 3,5 posto.
Istovremeno, u javnosti se sve češće otvara pitanje može li jednokratnu pomoć zamijeniti sistemski, odnosno trajni dodatak na penziju koji bi se isplaćivao jednom godišnje ili bi njegova visina zavisila od primanja penzionera.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za Radiosarajevo.ba naveli su da Vlada već provodi više mjera podrške penzionerima i drugim socijalno osjetljivim kategorijama te da kontinuirano analizira efekte različitih oblika pomoći.
Jedna od mjera koja već postoji jeste subvencioniranje dijela troškova električne energije. Vlada FBiH je u julu produžila ovu mjeru do 30. juna 2027. godine, a među korisnicima su penzioneri s minimalnom penzijom koji ispunjavaju propisane kriterije potrošnje električne energije.
Ipak, trajni godišnji novčani dodatak trenutno nije propisan Zakonom o PIO. Izmjenama koje se primjenjuju od početka 2026. uvedena su dva godišnja usklađivanja, dok je raniji član 80, kojim je bila regulisana mogućnost vanrednog usklađivanja penzija, izbrisan.
Dok se na federalnom nivou razgovara o mogućim dodatnim modelima pomoći, pojedine lokalne zajednice već izdvajaju vlastita sredstva za penzionere. Općina Novo Sarajevo je u junu osigurala 400.000 KM za jednokratnu pomoć od po 70 KM za oko 5.700 penzionera koji primaju najniže penzije.
Općina Centar Sarajevo ima i drugačiji model. Kroz višegodišnji projekt „Hljeb i mlijeko“ penzionerima s najnižim primanjima koji ispunjavaju socijalne kriterije pomoć je u 2026. povećana sa 70 na 100 KM mjesečno. U martu je ovom mjerom bilo obuhvaćeno 368 penzionera.
Pitanje je, međutim, može li sličan model biti uspostavljen za penzionere na nivou cijele Federacije. Sa više od 470.000 korisnika penzija, svako trajno pravo zahtijevalo bi značajna budžetska sredstva, pa će eventualno uvođenje dodatka zavisiti i od procjene njegove finansijske održivosti.
Za sada penzioneri imaju zakonski garantovana dva usklađivanja godišnje i određene ciljane mjere podrške, dok eventualni godišnji dodatak ostaje pitanje za buduće odluke Vlade i izmjene penzijskog zakonodavstva.
