Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović upozorio je na, kako tvrdi, ozbiljnu disproporcionalnost u etničkoj zastupljenosti zaposlenih i rukovodilaca u državnim institucijama, navodeći da su Bošnjaci i građani iz reda Ostalih u brojnim institucijama nedovoljno zastupljeni.
Mehmedović je na pres-konferenciji govorio o inicijativi za izmjene Zakona o upravi, kojom je predlagao da se pri zapošljavanju prednost daje kandidatima iz nedovoljno zastupljenog konstitutivnog naroda ili reda Ostalih, pod uslovom da ispunjavaju uslove konkursa.
„Predložio sam da, ukoliko je u organu zaposleno manje od 10 posto od zakonom utvrđenog broja koji pripada svakom konstitutivnom narodu i Ostalima, prioritetno se prilikom popunjavanja upražnjenih mjesta primaju kandidati koji pripadaju narodu koji nije dovoljno zastupljen u strukturi zaposlenih“, kazao je Mehmedović.
Prema njegovim riječima, prijedlog je u parlamentarnoj proceduri odbijen glasovima zastupnika iz Republike Srpske i HDZ-a.
„Moj prijedlog u hitnoj parlamentarnoj proceduri ekspresno je odbijen glasovima zastupnika iz Republike Srpske i HDZ-a“, rekao je.
Tvrdi da SNSD i HDZ rukovode sa 27 od 33 institucije
Mehmedović je iznio niz podataka kojima nastoji ukazati na neravnomjernu zastupljenost u državnim institucijama. Naveo je da SNSD i HDZ rukovode sa 27 od ukupno 33 institucije koje je obuhvatio njegov pregled, odnosno sa 81 posto, dok Bošnjaci, prema njegovim riječima, rukovode sa šest institucija.
„SNSD i HDZ, koji imaju potpisano strateško partnerstvo kao dva politička subjekta u BiH, u potpunosti kontrolišu najvažnije instrumente države – finansije i ljudske resurse. Od 33 državne institucije SNSD i HDZ rukovode sa 27 ili 81 posto, a Bošnjaci sa svega šest institucija ili 19 posto“, rekao je Mehmedović.
Također tvrdi da je u aktuelnom mandatu Vijeća ministara među 58 rukovodećih državnih službenika zaposleno 11 Bošnjaka.
„U tekućem mandatu Vijeća ministara od 58 rukovodećih državnih službenika zaposleno je samo 11 Bošnjaka ili 19 posto. Znači, nastavljen je taj negativni trend“, kazao je.
Kao primjere je izdvojio Institut za standardizaciju BiH, Regulatornu agenciju za komunikacije te Agenciju za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Prema podacima koje je iznio, u Institutu za standardizaciju 65 posto zaposlenih su Srbi, a 19 posto Bošnjaci, dok među četiri rukovodeća državna službenika i pet šefova odjela nema nijednog Bošnjaka.
Za sektor Regulatorne agencije za komunikacije u Banjoj Luci naveo je da su sva 21 zaposlena Srbi, dok je za sektor u Mostaru kazao da među 12 zaposlenih nema Bošnjaka.
„Ovi brojevi su alarm da su Bošnjaci dovedeni u nejednakopravan položaj i da se nad njima vrši apsolutna dominacija u strukturama vlasti od strane druga dva konstitutivna naroda“, izjavio je Mehmedović.
Pozvao se na odluke Ustavnog suda BiH
Govoreći o ustavnom okviru, Mehmedović se pozvao na odluke Ustavnog suda BiH za koje je kazao da potvrđuju princip kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda.
Citirajući dio jedne od odluka, naveo je:
„Ustavni princip kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda zabranjuje svaku dominaciju u strukturama vlasti.“
Mehmedović tvrdi da je upravo poštivanje tog principa suština njegovih inicijativa i da ne zagovara otpuštanje pripadnika bilo kojeg naroda.
„Ne predlažem i nikad nisam predlagao otpuštanje niti Srba niti Hrvata, kako to neki pokušavaju da plasiraju u javnost. Postoji način da se ovaj problem riješi. Na prvom mjestu je poštivanje Ustava, zakona i odluka Ustavnog suda BiH“, rekao je.
Pozvao se i na mišljenje tadašnjeg ministra pravde Bariše Čolaka iz 2013. godine.
„Prioritetno bi trebalo primati one kandidate koji pripadaju narodu koji nije dovoljno zastupljen u strukturi zaposlenika poslodavca. Naravno, može se primati samo onaj kandidat koji ispunjava sve uslove za radno mjesto koje se popunjava“, citirao je Mehmedović.
Traži registar zaposlenih i veći nadzor nad konkursima
Među mjerama koje je predložio su uspostavljanje proporcionalne etničke zastupljenosti u skladu s posljednjim popisom stanovništva, provođenje preporuka Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH te veći nadzor nad javnim i internim konkursima.
Posebno je zatražio objavljivanje registra državnih službenika koji bi sadržavao i podatke o njihovoj etničkoj pripadnosti.
„Izuzetno je važno hitno objaviti registar zaposlenih državnih službenika u kojem se vode i podaci o njihovoj etničkoj pripadnosti“, kazao je.
Mehmedović je kritikovao i rad Agencije za državnu službu BiH, tvrdeći da je u 75 institucija zaposleno gotovo 800 Bošnjaka manje od broja koji bi, prema njegovom tumačenju zakonskih odredbi o proporcionalnoj zastupljenosti, trebalo biti zaposlen.
Između ostalog, zatražio je i veći javni nadzor nad konkursnim procedurama te uvođenje sistema automatskog upravljanja imenovanjem članova komisija za provođenje javnih konkursa.
Na kraju pres-konferencije Mehmedović je poručio da će nastaviti javno ukazivati na ono što smatra kršenjem ustavnih i zakonskih odredbi o proporcionalnoj zastupljenosti.
„Bez obzira na pritiske u javnosti, neću odustati od toga da ukazujem na kršenje Ustava i zakona“, kazao je.
Odgovarajući na novinarsko pitanje kako je došlo do sadašnjeg stanja, ocijenio je da su raniji politički dogovori o formiranju vlasti često stavljani ispred ustavnih principa.
„Ne mogu se politički sporazumi praviti o formiranju parlamentarne većine nauštrb poštivanja, odnosno nepoštivanja Ustava Bosne i Hercegovine, što je bila do sada praksa“, zaključio je Mehmedović.
Podaci i ocjene izneseni u tekstu predstavljaju tvrdnje Šemsudina Mehmedovića sa pres-konferencije.
