Ekstremne vrućine, dugotrajne suše i sve veća potrošnja električne energije mogli bi ozbiljno opteretiti elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine, upozorio je stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić, navodeći da bi u krajnjem scenariju, ukoliko se raspoložive akumulacije iscrpe, mogle uslijediti i redukcije električne energije.
Gostujući u programu N1, Bičakčić je istakao da potrošnja struje kontinuirano raste, dok izgradnja novih proizvodnih kapaciteta ne prati taj trend. Posebno je ukazao na sve veću upotrebu klima-uređaja, toplotnih pumpi i drugih uređaja koji dodatno povećavaju opterećenje mreže tokom perioda visokih temperatura.
„Moramo uzeti u računicu da potrošnja električne energije raste“, kazao je Bičakčić.
Prema njegovim riječima, trenutne zalihe vode u akumulacijama mogu ublažiti problem, ali bi duži period bez padavina mogao značajno promijeniti situaciju.
„Kada vidite da se naglo prazne akumulacije, vidite da kriza nastupa i da je sljedeća mjera, kad istrošimo te akumulacije, redukcija“, upozorio je.
Ipak, naglasio je da redukcije nisu nešto što se u ovom trenutku može najaviti kao izvjesno.
„Nadam se da do toga neće doći. Nema nijedan realan razlog da se to desi, ali ako ništa ne radite, to je neizbježno“, poručio je Bičakčić.
Kao jedan od najvećih problema naveo je činjenicu da BiH nije dovoljno brzo ušla u energetsku tranziciju niti je na vrijeme osigurala nove izvore koji bi mogli zamijeniti postojeće kapacitete.
„Mi se jesmo obavezali, ali mi to ne slijedimo i nismo ušli u tranziciju koja je neophodna da to prebrodimo, tako da će kod nas rezovi biti drastični“, kazao je.
Bičakčić je upozorio i da klimatski ekstremi već stvaraju ozbiljne probleme energetskim sistemima širom Evrope. Nizak vodostaj velikih rijeka otežava rad elektrana koje zavise od vode za hlađenje ili proizvodnju, a poremećaji u jednoj zemlji mogu se brzo preliti na cijeli region.
„Ispad iz pogona nuklearne elektrane u Mađarskoj drastično utiče na region jugoistoka Evrope jer je to veliki kapacitet“, naveo je.
Dodatni problem za BiH vidi u smanjenoj proizvodnji uglja i činjenici da postojeći termoenergetski kapaciteti slabe prije nego što su izgrađene dovoljne zamjene.
„Mi uglja imamo, ali ga ne kopamo“, rekao je Bičakčić, ističući da to ne znači odustajanje od tranzicije, nego potrebu da se novi izvori energije izgrade prije gašenja starih.
Govoreći o uvozu i izvozu električne energije, pojasnio je da je situacija različita kada se posmatraju pojedina javna elektroprivredna preduzeća i cijela država. Dok su pojedina preduzeća postala zavisnija od uvoza, BiH kao cjelina, uključujući privatne proizvođače, i dalje ostvaruje izvoz električne energije.
Bičakčić smatra da država mora ubrzati ulaganja u nove proizvodne kapacitete, uspostavljanje organizovanog tržišta električne energije i prilagođavanje evropskim pravilima.
Njegovo upozorenje je da redukcije ne moraju biti neposredna prijetnja, ali bi mogle postati realan scenario ukoliko se istovremeno nastave rast potrošnje, suša, pražnjenje akumulacija i izostanak novih ulaganja u proizvodnju.
