Bosnu i Hercegovinu očekuje novi period veoma visokih temperatura, a stručnjaci upozoravaju da dugotrajna izloženost vrućini može ozbiljno ugroziti zdravlje, posebno kod osjetljivih kategorija stanovništva.
Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica navode da visoke temperature mogu dovesti do dehidracije, toplotne iscrpljenosti i drugih zdravstvenih komplikacija, zbog čega građanima savjetuju da aktivnosti prilagode vremenskim uslovima.
Poseban oprez preporučuje se starijim osobama, hroničnim bolesnicima, trudnicama i maloj djeci.
Dr. Orhan Omerhodžić iz Zavoda za javno zdravstvo INZ-a ističe da se veliki broj problema može spriječiti jednostavnim mjerama – izbjegavanjem direktnog sunca, redovnim unosom tečnosti i smanjenjem fizičkih aktivnosti u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavati sunce između 10 i 17 sati
Stručnjaci preporučuju da se boravak na otvorenom, kada god je moguće, izbjegava između 10 i 17 sati.
Ukoliko je izlazak neophodan, savjetuje se lagana i prozračna odjeća, zaštita glave, sunčane naočale i korištenje krema sa odgovarajućim zaštitnim faktorom.
Važno je i redovno piti vodu, bez čekanja na osjećaj žeđi. Alkohol, zaslađene i gazirane napitke, kao i veće količine kofeina, trebalo bi ograničiti, dok se preporučuje laganija ishrana s više voća i povrća.
Pažnju treba posvetiti i temperaturi u zatvorenim prostorima. Provjetravanje se preporučuje rano ujutro i kasno navečer, dok bi tokom dana trebalo koristiti roletne ili zavjese kako bi se smanjilo zagrijavanje prostorija.
Kod korištenja klima-uređaja stručnjaci savjetuju da razlika između unutrašnje i vanjske temperature ne bude prevelika.
Poseban oprez u automobilima i na kupalištima
Jedno od najvažnijih upozorenja odnosi se na parkirana vozila.
Djeca, starije osobe i kućni ljubimci ne bi smjeli ostajati sami u automobilu ni na kratko, jer temperatura u zatvorenom vozilu može veoma brzo porasti do opasnih vrijednosti.
Oprez je potreban i na bazenima, rijekama i jezerima. Nakon dužeg boravka na suncu preporučuje se postepen ulazak u vodu, kako bi se izbjegla nagla promjena temperature i dodatno opterećenje organizma.
INZ upozorava i da visoke temperature mogu uticati na pojedine lijekove, zbog čega ih treba čuvati u skladu s uputstvima proizvođača. Hronični bolesnici ne bi trebali samostalno mijenjati terapiju, već se, ukoliko primijete promjene zdravstvenog stanja, trebaju obratiti ljekaru.
Poslodavcima se preporučuje da, gdje je moguće, fizički zahtjevne poslove na otvorenom organizuju u jutarnjim satima, uz češće pauze i dostupnu pitku vodu.
Prepoznati simptome na vrijeme
Jaka glavobolja, vrtoglavica, mučnina, ubrzan puls, izrazito zagrijana koža, prestanak znojenja ili gubitak svijesti mogu ukazivati na ozbiljne posljedice izlaganja visokim temperaturama.
U takvim situacijama osobu treba skloniti u hladniji prostor i započeti rashlađivanje, a ukoliko dođe do gubitka svijesti ili se stanje ne popravlja, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Iz Instituta podsjećaju i na važnost solidarnosti tokom perioda ekstremnih vrućina. Građanima savjetuju da obrate pažnju na starije komšije, članove porodice i osobe koje žive same te im, ukoliko je potrebno, pomognu u svakodnevnim obavezama.
Pridržavanje osnovnih preporuka, poručuju iz INZ-a, može značajno smanjiti rizik od zdravstvenih komplikacija tokom predstojećih dana visokih temperatura.
