Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković govorio je danas u Sarajevu na konferenciji „Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH“, gdje se osvrnuo na pitanja konstitutivnosti, legitimnog predstavljanja i zastupljenosti naroda u institucijama Bosne i Hercegovine.
Posebno je komentarisao nedavno usvojenu Rezoluciju Hrvatske o Bosni i Hercegovini, ocijenivši da je upravo taj dokument bio „okidač“ za ponovno otvaranje rasprave o pojmovima koji se, kako smatra, često zloupotrebljavaju u političkom prostoru BiH.
„Šta je konstitutivnost? Šta je legitimno predstavljanje? Šta kažu zakoni Bosne i Hercegovine?“, pitanja su za koja Konaković smatra da ih je potrebno ponovo jasno definisati.
Konaković je kazao da je zadovoljan odzivom na konferenciju, ali i izrazio razočarenje što se pojedini politički predstavnici iz Hrvatske nisu odazvali pozivu.
„Malo sam razočaran što iz Hrvatske, tamo gdje je usvojena ova rezolucija, danas imamo Daliju Orešković kao panelistu, a nisu nam se odazvali šef kluba SDP-a i šef kluba HDZ-a. Ukoliko imaju dobre namjere, očekivao sam da danas budu ovdje da o tome porazgovaramo“, rekao je.
Pozvao ih je da se uključe u, kako je naveo, konstruktivan dijalog o odnosima u Bosni i Hercegovini.
Konaković je potom kazao da postoji niz pokazatelja koji su, prema njegovoj ocjeni, na štetu Bošnjaka.
„Niz je drugih pokazatelja koji su šokantno na štetu Bošnjaka u ovoj zemlji. Nije to slabost. To je bila želja prethodne vlasti da se možda, baš zato što je riječ o najmanjem konstitutivnom narodu, izađe u susret u nekom pozicioniranju“, rekao je.
Dodao je da problem nastaje kada se, s jedne strane, takva rješenja ne cijene, dok se, s druge, otvaraju pitanja koja zadiru u ustavno uređenje Bosne i Hercegovine.
Kao jedan od primjera naveo je raspodjelu rukovodećih pozicija u državnim institucijama.
„Na nivou države postoji 36 institucija u kojima se imenuju rukovodeći kadrovi. Od vremena vlade Adnana Terzića struktura je 12-12-12. Pitamo zašto“, kazao je Konaković.
Prema njegovim riječima, takav odnos nije izričito propisan.
„Zašto bi Hrvati i Bošnjaci imali po 12 rukovodećih pozicija kada Ustav BiH kaže da će se u toj vrsti pozicioniranja voditi računa o proporcionalnoj zastupljenosti?“, upitao je.
Kao drugi primjer naveo je Grad Sarajevo, odnosno način na koji je Statutom uređena struktura Gradskog vijeća.
Konaković je poručio da cilj otvaranja ovih pitanja nije izazivanje novih političkih sukoba, nego pokušaj da se rasprava usmjeri prema konkretnim rješenjima.
Govorio je i o demografskim problemima s kojima se Bosna i Hercegovina suočava, te postavio pitanje kakve je rezultate do sada donijela politička rasprava koja je dominantno fokusirana na pitanje legitimnog predstavljanja.
„Postavljam pitanje onima koji bi samo da govore o legitimnom predstavljanju – šta nam je dosad donijela ta vrsta rasprave?“, kazao je Konaković.
