Nakon tri dana pješačenja i više od 100 pređenih kilometara, više od 6.300 učesnika “Marša mira” danas je stiglo u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, gdje će prisustvovati obilježavanju 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima počinjenog u julu 1995. godine.
Učesnici su prije tri dana krenuli iz Nezuka, na području općine Sapna, krećući se trasom kojom su se prije 31 godinu hiljade Srebreničana pokušavale probiti do slobodne teritorije na području Tuzle i Kladnja, bježeći od snaga Vojske Republike Srpske.
Ovogodišnji “Marš mira” okupio je veliki broj mladih ljudi, ali i učesnika iz brojnih država svijeta, koji su pješačenjem odali počast žrtvama genocida i poslali poruku da se ovakav zločin nikada i nikome više ne smije ponoviti.
Po dolasku u Potočare učesnici će prisustvovati iznošenju tabuta s posmrtnim ostacima žrtava iz hale bivše Fabrike akumulatora, dok će sutra, 11. jula, prisustvovati kolektivnoj dženazi i ukopu deset novoidentifikovanih žrtava genocida.
Marš koji čuva istinu
“Marš mira”, koji se ove godine organizuje 22. put, za preživjele Srebreničane predstavlja mnogo više od pješačenja. To je način očuvanja sjećanja, suočavanja s traumama i prenošenja istine mlađim generacijama.
Istovremeno, cilj manifestacije je njegovanje kulture sjećanja, borba protiv negiranja i relativizacije genocida te podsjećanje na put kojim su u julu 1995. godine hiljade Bošnjaka pokušavale spasiti gole živote.
Učesnici svakodnevno prelaze oko 30 kilometara zahtjevnog planinskog terena, a pojedine dionice važe za izuzetno teške i fizički iscrpljujuće.
Sutra kolektivna dženaza za deset žrtava
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari sutra će biti klanjana kolektivna dženaza za deset žrtava genocida, čiji su posmrtni ostaci pronađeni i identifikovani godinama nakon zločina.
Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Senad (Zaim) Jusić, koji je imao svega 20 godina kada je ubijen, dok je najstarija žrtva Ramo (Mustafa) Dautović, koji je u trenutku smrti imao 56 godina.
Među žrtvama koje će konačno pronaći svoj smiraj nalaze se i sinovi koji će biti ukopani uz očeve, braća uz braću i drugi članovi porodica, čime će nakon više od tri decenije biti zatvorena još neka od bolnih porodičnih poglavlja.
Još uvijek se traga za više od hiljadu žrtava
U Podrinje identifikacionom projektu trenutno se nalaze posmrtni ostaci deset identifikovanih žrtava čije porodice još nisu dale saglasnost za ukop, kao i tijela 36 osoba identifikovanih DNK analizom, ali bez zvanične identifikacije od strane porodica.
Razlog zbog kojeg porodice odgađaju ukop najčešće je nekompletnost pronađenih posmrtnih ostataka, u nadi da će buduće ekshumacije omogućiti dostojanstveniji ukop njihovih najmilijih.
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine i dalje traga za oko 900 žrtava genocida, dok ukupno još 7.566 osoba nestalih tokom rata u Bosni i Hercegovini nije pronađeno.
Genocid u Srebrenici
Nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine, pripadnici Vojske Republike Srpske i druge srpske formacije ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, što su Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju pravosnažno okvalifikovali kao genocid.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do danas su ukopane 6.772 žrtve genocida, dok je još oko 250 žrtava, prema želji porodica, ukopano u mjesnim mezarjima.
Pred međunarodnim i domaćim sudovima za genocid i druge ratne zločine povezane sa Srebrenicom do sada su osuđene 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora i pet kazni doživotnog zatvora, među kojima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
