Kućna apoteka u većini domaćinstava otvara se tek kada se pojave glavobolja, temperatura ili neka druga tegoba, ali upravo taj često zanemareni dio doma može postati izvor ozbiljne opasnosti ako se lijekovi ne čuvaju i ne pregledaju pravilno.
Ljekari upozoravaju da se u kućnim ormarićima često nalaze lijekovi kojima je istekao rok, preparati bez originalne ambalaže, ali i proizvodi koji su zbog vlage, toplote ili svjetlosti izgubili djelotvornost.
“Nezgode povezane s kućnim zalihama lijekova uzrok su više od milion posjeta hitnoj službi godišnje”, kaže doktorica Sarah Jenkins, specijalistica hitne medicine.
Zbog toga stručnjaci savjetuju da se kućna apoteka pregleda barem jednom godišnje. Sezonsko čišćenje dobra je prilika da se ukloni sve što više nije sigurno za upotrebu i provjeri da li domaćinstvo ima osnovne stvari potrebne za prvu pomoć.
U kućnoj apoteci trebali bi se nalaziti sterilne gaze, zavoji, flasteri različitih veličina, antiseptik za rane, kao i digitalni toplomjer.
“Digitalni toplomjer je neizostavan jer je tačna informacija o povišenoj temperaturi ključna za prvu procjenu stanja”, kaže dr. Mark O’Connell, ljekar porodične medicine.
Osim pribora za prvu pomoć, u kući bi trebalo imati i osnovne lijekove koji se izdaju bez recepta, poput lijekova za ublažavanje bolova i snižavanje temperature, najčešće paracetamola i ibuprofena. Korisno je imati i preparate za uobičajene tegobe, kao što su alergije, probavne smetnje, prehlada, manje opekotine ili ubodi insekata.
Stručnjaci posebno upozoravaju da kupatilo nije dobro mjesto za čuvanje lijekova, iako se kućna apoteka najčešće upravo tamo nalazi.
“Iako se tradicionalno naziva kupatilski ormarić, kupatilo je zbog vlage i stalnih promjena temperature jedno od najgorih mjesta za čuvanje lijekova”, upozorava farmaceutkinja dr. Emily Carter.
Lijekove je najbolje čuvati na suhom, hladnom i tamnom mjestu, izvan dohvata djece i kućnih ljubimaca. Ladica u spavaćoj sobi ili polica u ormaru bolji su izbor od kupatila ili kuhinje. Lijekovi bi uvijek trebali ostati u originalnom pakovanju kako bi se sačuvale informacije o doziranju, roku upotrebe i načinu primjene.
Posebnu pažnju treba obratiti na lijekove koji zahtijevaju hlađenje, poput inzulina. Oni se moraju držati u frižideru, ali ne u vratima, jer je tamo temperatura najnestabilnija.
Lijekove kojima je istekao rok upotrebe treba ukloniti bez izuzetka, čak i kada je riječ o vitaminima ili dodacima prehrani. Kod lijekova na recept stručnjaci savjetuju da se odbace svi koji su stariji od godinu dana, osim ako ljekar ili farmaceut nisu drugačije naglasili.
Osim roka trajanja, važno je obratiti pažnju i na izgled lijeka.
“Ako su tablete promijenile boju, napukle su ili se mrve, ako su se kreme i tekućine razdvojile, zamutile ili promijenile miris, vrijeme je da ih se zbrine”, objašnjava toksikolog dr. David Chen.
Takve promjene mogu značiti da je lijek bio izložen svjetlosti, toplini ili vlagi i da više nije siguran za korištenje.
Stari i neiskorišteni lijekovi ne bi se smjeli bacati u obično smeće niti ispuštati u odvod, jer se smatraju farmaceutskim otpadom.
“Hemikalije iz lijekova mogu prodrijeti u tlo i podzemne vode, uzrokujući značajnu štetu za ekosistem. Antibiotici su posebno opasni jer doprinose razvoju otpornosti bakterija”, upozorava dr. Linda Harrison, stručnjakinja za zaštitu okoliša.
Najsigurniji način zbrinjavanja starih lijekova je njihovo odnošenje u najbližu apoteku, gdje se farmaceutski otpad preuzima i zbrinjava na propisan način. Lijekove je najbolje donijeti u primarnoj ambalaži, poput blistera ili bočica, dok se vanjska kartonska ambalaža može odvojeno reciklirati.
