Sloboda medija u Bosni i Hercegovini značajno varira u zavisnosti od entiteta i političkog okruženja, a najnoviji izvještaj Reportera bez granica ukazuje na dodatno pogoršanje stanja u pojedinim dijelovima zemlje.
Bosna i Hercegovina trenutno se nalazi na 90. mjestu svjetske ljestvice slobode medija, što predstavlja pad u odnosu na prošlogodišnje 86. mjesto. U poređenju s regionom, Srbija zauzima 110. poziciju, Hrvatska je na 53., dok je Slovenija na 36. mjestu.
Iako u zemlji djeluje oko 40 televizijskih kanala, 150 radio stanica, više dnevnih novina, novinskih agencija, gotovo 200 magazina i oko 600 portala, izvještaj upozorava da broj medija ne garantuje stvarnu raznolikost sadržaja. Sloboda medija u Bosni i Hercegovini ostaje ograničena političkim i ekonomskim utjecajima, a istraživačko novinarstvo uglavnom opstaje kroz online portale.
Posebno je naglašena razlika između entiteta. Dok je u Federaciji BiH, naročito u Sarajevu, stanje donekle stabilnije, u Republici Srpskoj zabilježen je snažniji politički utjecaj na medije. Javnim servisom RTRS dominira vlast, dok se državni BHRT suočava s ozbiljnim finansijskim problemima. Istovremeno, raste prisustvo ruskih medijskih narativa kroz regionalne kanale.
Sloboda medija u Bosni i Hercegovini dodatno je narušena pravnim promjenama. U Republici Srpskoj ponovo je kriminalizirana kleveta, što, prema ocjeni RSF-a, podstiče autocenzuru među novinarima. Uvedene su i odredbe koje zahtijevaju prethodni pristanak za objavu ličnih podataka, uz mogućnost krivičnih sankcija.
Iako zakonski okvir formalno prati međunarodne standarde, njegova primjena ostaje ograničena. Novinari rade u nestabilnom ekonomskom okruženju, uz mali medijski prostor i nedostatak održivih izvora finansiranja. Zavisnost od političkih i poslovnih centara moći dovodi do toga da brojni mediji izbjegavaju kritičko izvještavanje.
Izvještaj također ukazuje na dodatne izazove za žene u novinarstvu, koje su izložene većem pritisku i nesigurnosti. Društvo i dalje nosi duboke podjele, što se reflektira i na medijsku scenu.
Novinari su često meta prijetnji i napada, uključujući i fizičko nasilje. Većina njih ne vjeruje da ih institucije mogu adekvatno zaštititi, uprkos određenim zakonskim inicijativama i istragama.
Na globalnom nivou, stanje slobode medija dodatno se pogoršava. Po prvi put u 25 godina postojanja indeksa RSF-a, više od polovine zemalja svijeta nalazi se u kategorijama teškog ili vrlo ozbiljnog stanja. Pravna ograničenja i kriminalizacija novinarstva bilježe najveći pad, dok se sve češće koriste i SLAPP tužbe kao oblik pritiska na medije.
Norveška i dalje predvodi listu, dok se na njenom dnu nalaze Eritreja, Sjeverna Koreja i Kina. Značajan napredak zabilježila je Sirija nakon političkih promjena krajem 2024. godine, dok su ratovi i ograničen pristup informacijama dodatno pogoršali stanje u zemljama poput Iraka, Sudana i Jemena.