Cijene goriva u BiH ne mogu se značajnije sniziti bez istovremenog djelovanja više ključnih faktora na svjetskom i domaćem tržištu, ocijenio je Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta elektroenergetičara, BHK CIGRE. Prema njegovim riječima, osnovni preduslov za ozbiljnije pojeftinjenje jeste pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, jer Bosna i Hercegovina gotovo u potpunosti zavisi od uvoza naftnih derivata.
Bajramović ističe da se formiranje cijena ne može posmatrati izdvojeno od geopolitičkih prilika, posebno na Bliskom istoku, koji ostaje jedna od najosjetljivijih tačaka za proizvodnju i transport energenata. Kako je rekao za Fenu, svaka nova eskalacija sukoba dodatno povećava neizvjesnost i opterećuje tržište, ne samo kroz stvarne poremećaje u snabdijevanju nego i kroz očekivanja investitora i reakcije berzi.
Njegova ocjena dolazi u trenutku kada je dvosedmično primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana otvorilo pitanje može li smirivanje tenzija donijeti niže cijene goriva. Na svjetskim tržištima je nakon vijesti o primirju uslijedio snažan pad cijene nafte, pa je Brent 8. aprila skliznuo na 94,75 dolara po barelu, što je bio jedan od najvećih jednodnevnih padova u posljednjih nekoliko godina. Međutim, već 9. aprila cijena se ponovo kretala prema 98 dolara zbog sumnji u trajnost primirja i problema sa plovidbom kroz Hormuški moreuz. Reuters navodi i da je Goldman Sachs snizio procjenu prosječne cijene Brenta za drugo tromjesečje na 90 dolara po barelu, ali uz upozorenje da tržište ostaje izrazito osjetljivo na nove poremećaje.
Bajramović smatra da eventualno primirje na Bliskom istoku samo po sebi neće odmah donijeti osjetnije pojeftinjenje u Bosni i Hercegovini. Naglašava da je za stabilizaciju tržišta potrebno vrijeme, jer se ni nakon prekida sukoba proizvodnja, transport i distribucija nafte ne normalizuju preko noći. Logistički lanci, sigurnost transporta i povjerenje investitora, dodaje on, obnavljaju se sedmicama, zbog čega kratkoročni efekti po pravilu ostaju ograničeni.
Ukoliko bi primirje preraslo u dugoročniju stabilnost, moglo bi doći do postepenog pada cijena nafte na svjetskom tržištu, a zatim i do blažih korekcija na domaćim pumpama. Bajramović zato ocjenjuje da je realnije očekivati umjereno i postepeno pojeftinjenje, nego nagli pad cijena goriva.
Na domaćem tržištu dodatnu ulogu imaju i fiskalne politike. Bajramović upozorava da bi eventualno smanjenje akciza i drugih poreza moglo imati direktan i vidljiv efekat na iznose koje plaćaju krajnji potrošači, ali bez takvih mjera prostor za veće sniženje ostaje prilično ograničen.
Da pritisak na domaće tržište i dalje traje pokazuju i posljednji podaci iz Federacije BiH. Prema podacima koje su danas prenijeli mediji pozivajući se na Federalno ministarstvo trgovine, prosječna cijena dizela porasla je na oko 3,62 do 3,65 KM po litru, dok se benzin kreće oko 2,84 do 2,85 KM. Sedmični podaci za Bosnu i Hercegovinu, objavljeni 6. aprila, pokazuju prosječnu cijenu benzina od 2,84 KM i dizela od 3,60 KM po litru.
Cijene goriva u BiH će zato, prema svemu sudeći, i u narednom periodu više zavisiti od razvoja globalnih političkih i energetskih prilika nego od kratkoročnih vijesti sa međunarodne scene. Bajramović poručuje da kratki period smirivanja tenzija može poslati pozitivan signal tržištu, ali da tek dugotrajnija stabilizacija, uz eventualne domaće fiskalne mjere, može otvoriti prostor za osjetnije pojeftinjenje.
