Obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine počelo je jutros podizanjem državne zastave na brdu Hum iznad Sarajeva, čime je zvanično započet program obilježavanja jednog od najznačajnijih datuma u historiji države.
Ceremoniji su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kao i predstavnici različitih nivoa vlasti.
Nakon ceremonije na Humu, delegacije su planirale položiti cvijeće i odati počast na više spomen-obilježja u Sarajevu, među kojima su Vječna vatra, spomenik ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995, mezarje Kovači te spomen-obilježje u Velikom parku.
Dan nezavisnosti BiH obilježava se i u Memorijalnom centru Srebrenica, gdje će biti položeno cvijeće i odata počast žrtvama genocida. Svečanosti, prijemi i tematske tribine organizovani su i u Mostaru, Brčkom, Bihaću i drugim gradovima širom Bosne i Hercegovine.
U sarajevskoj Vijećnici večeras će biti održan svečani prijem u organizaciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i člana Predsjedništva Denisa Bećirovića.
Bosna i Hercegovina danas obilježava 34 godine od referenduma na kojem su se građani gotovo dvotrećinskom većinom izjasnili za nezavisnu i suverenu državu. Referendum je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, a građani su odgovarali na pitanje o nezavisnoj BiH kao državi ravnopravnih građana i naroda koji u njoj žive.
Na referendum je izašlo 2.073.568 građana, od čega je 99,44 posto glasalo za nezavisnost, dok je protiv bilo 6.037 glasača. Ukupna izlaznost iznosila je 63,7 posto.
Period uoči referenduma obilježile su političke tenzije i postavljanje barikada, a na pojedinim biračkim mjestima zabilježeni su incidenti. Šestog marta 1992. godine Skupština je prihvatila rezultate referenduma, nakon čega su započeli antiratni protesti.
U aprilu iste godine Predsjedništvo mijenja naziv države u Republika Bosna i Hercegovina. Umjesto očekivanog mira, uslijedili su oružani napadi, razaranja i ratna stradanja, a 6. aprila počela je opsada Sarajeva, najduža opsada jednog grada u modernoj historiji.
Rezultati referenduma otvorili su put međunarodnom priznanju Bosne i Hercegovine. Među prvim državama koje su priznale nezavisnost bila je Bugarska, a nakon priznanja Njemačke 6. aprila uslijedila su priznanja drugih evropskih zemalja, Evropske zajednice te Sjedinjenih Američkih Država.
Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u članstvo Ujedinjenih nacija, čime je stekla jedno od najvažnijih međunarodnih priznanja državnosti.
Rat u Bosni i Hercegovini trajao je od 1992. do 1995. godine i ostavio je teške posljedice kroz masovna stradanja, razaranja, progone stanovništva, ratne zločine i genocid.
Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart utvrđuje kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine i državni praznik potpisao je tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995. godine.