Bivši predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik tokom posjete Washingtonu dao je intervju za američku platformu Lindell TV u kojem je iznio niz optužbi na račun Bošnjaka i političkih prilika u Bosni i Hercegovini, a njegova posjeta bila je tema analize u emisiji „Istraga sedmice“ na Hayat TV-u.
Gost emisije bio je Elvir Klempić, bivši zvaničnik Bijele kuće i savjetnik nekadašnjeg američkog predsjednika Joea Bidena, koji je upozorio da Dodikova posjeta, iako nije presudna, ima političku težinu i šalje poruku o prisutnosti i lobiranju u Washingtonu.
„Mislim da je ova posjeta veoma bitna. Mislim da Dodikova posjeta nije presudna, ali treba biti veliko upozorenje Sarajevu. U Washingtonu trenutno postoji veliki vakuum kada je riječ o bh. strani. Sarajevo je nesložno kada je u pitanju strateško lobiranje“, rekao je Klempić.
Prema njegovim riječima, problem je što, kako tvrdi, izostaje kontinuirana komunikacija probosanskih političkih aktera sa američkom administracijom, dok istovremeno drugi nude svoju verziju prilika u BiH.
„Svaka posjeta, svaki sastanak i svaka poruka dobija veću težinu. Niko od probosanske strane ne govori šta se stvarno dešava u BiH, te se stvara drugačija percepcija o BiH koju kroji Dodik“, naveo je.
Klempić se osvrnuo i na sastanak članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u Bijeloj kući sa Sebastianom Gorkom, višim direktorom za borbu protiv terorizma u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD-a, ističući simbolički i politički značaj takvih susreta.
„Takvi sastanci su značajni prvenstveno zbog pozicije koju osoba kao Gorka ima. To znači direktan pristup ključnim akterima u Bijeloj kući i američkoj administraciji. Sastanak u Bijeloj kući nosi snažnu i simboličnu poruku. Iako se konkretne odluke ne donose na sastanku, ovakvi susreti služe izgradnji dugoročnog utjecaja i političkog kredibiliteta“, rekao je Klempić.
Govoreći o mogućim efektima ovakvih kontakata, naveo je da korist može biti prije svega u promjeni percepcije unutar dijela američkih struktura.
„Može imati velike benefite, ali ne one o kojima se priča u javnosti. Može doći do promjene percepcije. Ako Dodik uspije uvjeriti dio američke administracije da je problem u BiH, prije svega vjeri, da su kršćani ugroženi i slično, to je već ozbiljan politički dobitak. Takvi narativi mogu dovesti do slabljenja odlučnosti SAD, sporije reakcije na destruktivne poteze“, kazao je.
Dodao je da cilj takvog pristupa nije nužno formalna podrška, već slabljenje odlučnog odgovora međunarodnih aktera.
„Dodik ne traži formalnu podršku SAD-a već nastoji oslabiti odlučnost predstavljajući BiH kao muslimansku državu. Politički akteri u Sarajevu se obraćaju Washingtonu kao nakon Dejtona“, upozorio je Klempić.
Objasnio je i način na koji se organizuju sastanci na visokom nivou u Washingtonu, naglašavajući ulogu lobističkih mreža i kontinuiteta kontakata.
„Sastanci na ovakvom nivou se dogovaraju preko raznih grana, preko lobističkih firmi, bivših zvaničnika. To je normalan i legalan način. Sastanak sam po sebi ne znači podršku ili odluku administracije. Kontinuitet je ključan. Washington više uvažava stavove onih koji su stalno prisutni, a ne onih koji se pojavljuju povremeno“, rekao je.
Na kraju je upozorio na koordinisano djelovanje političkih aktera iz RS i dijela hrvatskog političkog bloka.
„Dodik i Čović djeluju povezano u mrežama utjecaja. Ako se složena situacija u BiH svede na ideološke i vjerske priče, ta koordinacija može imati dalekosežne posljedice. Ako Sarajevo ne ujedini političke aktere i ne razvije zajedničku strategiju prema administraciji i Kongresu, postaje nezaštićeno pred narativima koje nameću drugi“, zaključio je Klempić.