Raport je prije nekoliko dana objavio detalje informacije koja se našla na sjednici Vlade FBiH o pismu namjere američke kompanije AAFS u vezi s projektom Južne plinske interkonekcije. U međuvremenu su poznati i dodatni elementi razgovora koji su vođeni tokom boravka predstavnika ove kompanije u Sarajevu, gdje su nekoliko dana održavali sastanke s domaćim zvaničnicima.
Nakon odlaska delegacije AAFS-a, na adresu Vlade Federacije BiH stiglo je obimno pismo namjere u kojem kompanija navodi da je zainteresirana za koncesiju nad projektom Južne interkonekcije, uz širi paket potencijalnih ulaganja koji uključuje izgradnju plinskih elektrana, kao i interes za aerodrome u Sarajevu i Mostaru. Posebno je indikativno da se plinske elektrane prvi put zvanično spominju upravo u informaciji Vlade koju je Raport ranije objavio.
Prema informacijama Raporta, tokom razgovora sa predstavnicima AAFS-a otvoreno je pitanje ekonomske isplativosti američkog LNG plina koji bi kroz Južnu interkonekciju dolazio do potrošača u Federaciji BiH. Procjena koja je iznesena na sastancima bila je da bi LNG, zbog relativno malog broja potrošača i ograničene potrošnje u početnoj fazi, mogao biti preskup, odnosno da bi cijena za krajnje korisnike bila višestruko viša u odnosu na trenutne cijene, posebno u periodu otplate projekta.
Upravo zbog toga, prema istim izvorima, razgovaralo se o modelima povećanja potrošnje plina kako bi se cijena po jedinici smanjila. U tom kontekstu “iskristalizirala” se priča o plinskim elektranama kao načinu da se osigura veća i stabilnija potrošnja, što bi direktno utjecalo na ekonomiku cijelog projekta Južne plinske interkonekcije.
Kako je Raport ranije objavio, razmatra se izgradnja tri plinske elektrane ukupnog instaliranog kapaciteta približno 1.200 MW, odnosno tri bloka po oko 400 MW, uz prateće gasovode, uključujući i dogradnju gasovoda Kladanj–Tuzla. Ideja je da se plin dovede do energetskih postrojenja koja se trenutno oslanjaju na ugalj, kojeg je sve manje, dok su evropske regulative i rastući troškovi emisija učinili proizvodnju iz uglja sve neisplativijom.
Plan, prema informacijama Raporta, podrazumijeva da plin postepeno preuzme ulogu goriva u postojećim energetskim kapacitetima u Kaknju i Tuzli, što dodatno objašnjava zašto je gasovod Kladanj–Tuzla važan segment u razmatranom paketu. Time bi elektrane značajno povećale potrošnju LNG plina, što bi, prema logici projekta, moglo sniziti cijenu gasa, dok bi Federacija BiH dobila proizvodnju električne energije koja više ne ovisi o uglju.
Prema navodima Raporta, u pismu namjere AAFS je naveo procjenu da bi ukupna investicija, koja uključuje izgradnju Južne interkonekcije i plinskih elektrana, iznosila oko 1,4 milijarde dolara.
