Južna plinska interkonekcija dobila je zeleno svjetlo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koje je danas u Sarajevu utvrdilo Nacrt odluke o ratifikaciji sporazuma između BiH i Hrvatske, objavio je Raport.
Nacrt odluke predložilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH, a njegovo usvajanje predstavlja prvi korak u postupku ratifikacije međudržavnog sporazuma o izgradnji plinovoda. Ova tačka bila je među prvim temama 117. sjednice Vijeća ministara BiH, zakazane za 30. juli.
Sporazum su 28. aprila 2026. godine u Dubrovniku potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Hrvatske Andrej Plenković, tokom samita Inicijative tri mora.
Dokument će biti upućen Predsjedništvu BiH radi nastavka procedure, nakon čega je potrebna saglasnost oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Po okončanju parlamentarne procedure Predsjedništvo BiH donosi konačnu odluku o ratifikaciji i izdaje instrument ratifikacije.
Tek nakon završetka ovog postupka mogu biti ispunjeni formalni uslovi za primjenu sporazuma i nastavak realizacije projekta Južna plinska interkonekcija.
Planirani plinovod vodio bi iz pravca Splita i Zagvozda u Hrvatskoj, preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa i Bugojna, prema Novom Travniku i Travniku. Drugi pravac prolazio bi od Posušja preko Gruda i Širokog Brijega do Mostara, uz odvojke prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu, Jajcu i Čapljini, te dodatni pravac prema Kladnju i Tuzli.
Realizacijom projekta Bosna i Hercegovina bi dobila novi pravac snabdijevanja prirodnim plinom preko Hrvatske, čime bi bila smanjena zavisnost od postojećeg izvora i povećana energetska sigurnost zemlje.
Nakon završetka ratifikacije Vlada Federacije BiH trebala bi nastaviti razgovore s američkom kompanijom AAFS Infrastructure and Energy LLC o ugovoru za izgradnju plinovoda. Izgradnja plinskih elektrana također se razmatra kao dio šireg projekta, jer bi njihova potrošnja trebala doprinijeti ekonomskoj održivosti Južne plinske interkonekcije.
