Pravni stručnjak Milan Blagojević tvrdi da bi Ustavni sud BiH prekršio Ustav BiH ukoliko u predmetu ocjene ustavnosti imenovanja Vlade RS, na čijem je čelu Savo Minić, donese odluku da je “nenadležan”. Za Fenu kaže da nema opravdanja ni za višemjesečno odlaganje odlučivanja po zahtjevu koji se odnosi na odluku Narodne skupštine RS o imenovanju Vlade.
Blagojević ocjenjuje da je riječ o jednostavnom pravnom pitanju, jer je, kako navodi, Narodna skupština RS imenovala vladu i premijera na prijedlog Milorada Dodika “kao privatnog lica”, a ne na prijedlog predsjednika RS. Pri tome razlikuje povredu Ustava RS od onoga što smatra povredom Ustava BiH.
“Ono što u svemu tome predstavlja povredu Ustava BiH nije to što je Narodna skupština imenovala vladu bez prijedloga predsjednika RS, jer je to povreda Ustava RS koju bi trebalo da po službenoj dužnosti otkloni Ustavni sud RS”, tvrdi Blagojević, uz ocjenu da taj sud to neće učiniti “služeći tom svojom pasivnošću režimu Milorada Dodika”.
Po njegovom tumačenju, pitanje Ustava BiH otvara se zbog obaveze entiteta da poštuju odluke institucija BiH, pozivajući se na član 3.3(b). U tom kontekstu navodi da je Sud BiH donio pravosnažnu osuđujuću presudu kojom je Dodiku izrečena zabrana obavljanja funkcije predsjednika RS na šest godina, te da nakon pravosnažnosti presude Dodik, kako tvrdi, više nije bio predsjednik RS, ali je uprkos tome predložio da Savo Minić bude imenovan za premijera.
“Narodna skupština prihvatila je takav Dodikov prijedlog i na osnovu njega donijela odluku o imenovanju tzv. vlade Save Minića”, navodi Blagojević, tvrdeći da se time Narodna skupština “nije pridržavala… presude Suda BiH”, što on vidi kao “očiglednu povredu Ustava BiH”.
Upozorava i da bi odluka Ustavnog suda BiH kojom bi se sud proglasio nenadležnim bila problematična. “Takva odluka bila bi kršenje Ustava BiH od strane Ustavnog suda BiH”, kaže Blagojević, uz tvrdnju da bi se time i Ustavni sud BiH, prema njegovom viđenju, ponašao kao da se ne pridržava presude Suda BiH, podsjećajući da je Ustavni sud BiH ranije odbio apelaciju Milorada Dodika protiv te presude.
Osporava i argumente da Ustavni sud BiH nema nadležnost, navodeći da je članom 6.3(a) Ustava BiH propisano da je Ustavni sud BiH jedini nadležan da odlučuje o sporovima koji nastanu po Ustavu BiH, što, kako tvrdi, uključuje i ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine RS o imenovanju Vlade RS, ukoliko se otvori spor da li je tom odlukom povrijeđen Ustav BiH.
U ovom slučaju, podsjeća Blagojević, spor je pokrenut tvrdnjom da je prekršen član 3.3(b), a postupak su pokrenuli 11 članova Predstavničkog doma i četiri delegata Kluba Bošnjaka u Domu naroda PSBiH, što predstavlja jednu četvrtinu predviđenu Ustavom BiH.
Plenarna sjednica Ustavnog suda BiH na kojoj bi trebalo da bude donesena odluka zakazana je za 22. i 23. januar, a zahtjev za ocjenu ustavnosti podnesen je 9. septembra prošle godine, dan nakon objave odluke o izboru Vlade RS u Službenom glasniku RS.
