Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je dva dana uoči Nove godine podiglo optužnicu protiv Radislav Krstić, nekadašnjeg bliskog saradnika Ratka Mladića, zbog ratnog zločina počinjenog u mjestu Novoseoci kod Sokoca.
Iz Tužilaštva BiH tada je saopćeno da se Krstić u tom trenutku već nalazio na izdržavanju višegodišnje zatvorske kazne izrečene presudom Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Optužnica ga tereti da je tokom rata, kao komandant 2. romanijske motorizirane brigade Vojske Republike Srpske, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu u okviru širokog i sistematičnog napada na bošnjačko civilno stanovništvo na području Sokoca i okolnih mjesta.
Prema navodima Tužilaštva, Krstić je 21. i 22. septembra 1992. godine učestvovao u napadu na Novoseoce, naselje sa većinskim bošnjačkim stanovništvom. Nakon zauzimanja mjesta, žene i djeca su razdvojeni od muškaraca, dok su zarobljeni muškarci kamionima odvezeni na lokaciju Ivan Polje, gdje su potom strijeljani i ubijeni vatrenim oružjem.
Krstić je kao bivši general VRS i nekadašnji komandant Drinskog korpusa u Hagu 2001. godine osuđen na 46 godina zatvora zbog učešća u genocidu u Srebrenici, ali mu je Apelaciono vijeće kasnije kaznu smanjilo na 35 godina i presudu preinačilo u pomaganje i podržavanje genocida. Kaznu je prvo izdržavao u Ujedinjenom Kraljevstvu, da bi nakon napada drugog osuđenika 2014. godine bio prebačen u Poljsku, a od aprila 2025. godine ostatak kazne služi u Estoniji.
U ranijim sudskim postupcima Krstić je tražio prijevremeno puštanje na slobodu, prilikom čega je u svom obraćanju priznao da je u Srebrenici počinjen genocid.
Prema informacijama do kojih je došao Raport, ukoliko Sud Bosne i Hercegovine potvrdi optužnicu Tužilaštva BiH, bit će neophodno pribaviti saglasnost Haškog tribunala kako bi Krstić preostali dio kazne mogao služiti u BiH, što je jedini način da mu se uopće sudi pred domaćim sudom. U slučaju da Hag odobri takav zahtjev, Krstić bi kaznu izdržavao u BiH, najvjerovatnije na području Republike Srpske, te bi odatle dolazio na ročišta pred Sud BiH, okolnosti koje su bile poznate Tužilaštvu u trenutku podizanja optužnice, zbog čega se u javnosti postavlja pitanje da li mu je ovakvim potezom svjesno omogućeno da ostatak kazne služi u Bosni i Hercegovini.
