Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopćilo je da neće pokretati istragu protiv Milorad Dodik povodom krivične prijave koju je podnio Jasmin Duvnjak, predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a koja se odnosila na navode o psovanju genocida tokom međustranačkog sastanka u Konjicu u ljeto 2023. godine.
Iz Tužilaštva BiH naveli su da „iz prijave i pratećih spisa očigledno proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo“, zbog čega nisu stečeni uslovi za pokretanje istrage. Podsjećaju da su ranije brojni učesnici tadašnje vladajuće koalicije, koju su činili Trojka, SNSD i HDZ BiH, javno tvrdili da je Dodik na tom sastanku opsovao genocid, nakon čega je Duvnjak podnio krivičnu prijavu.
U okviru provjera, Duvnjak je uz prijavu dostavio i medijske natpise u kojima su o tom događaju govorili, između ostalih, Zukan Helez i Milorad Dodik. Tužilaštvo je zatražilo i dodatne provjere, pa je, kako navode, Državna agencija za istrage i zaštitu saslušala Heleza.
U zapisniku o saslušanju, koji je SIPA dostavila Tužilaštvu, navedeno je da je Helez potvrdio kako je 30. juna 2023. godine prisustvovao međustranačkom sastanku koalicije na državnom nivou u hotelu Garden City u Konjicu, te da je tom prilikom, nakon izlaganja Kemala Ademovića o zločinima i genocidu u BiH, Dodik reagovao „pojačanim tonom, agresivno, psujući genocid“.
Istovremeno, SIPA je obavijestila Tužilaštvo da ne postoji transkript tog sastanka. Prema informacijama SDP-a BiH, sastanak nije sniman, a odgovorna osoba hotela Garden City Konjic, Dženan Korić, izjavio je da hotel nije imao ulogu u organizaciji sastanka niti posjeduje bilo kakav zapis o njegovom toku.
Nakon provedenih provjera, Tužilaštvo BiH je zaključilo da „ne postoji osnov sumnje za obilježja krivičnog djela Izazivanje nacionalne rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti“. U obrazloženju se navodi da krivično djelo propisano članom 145a Krivičnog zakona BiH podrazumijeva da je radnja „objektivno pogodna da izazove nasilje ili mržnju“, što, prema ocjeni Tužilaštva, u ovom slučaju nije dokazano.
Kako navode, iako se radi o „centralnoj političkoj figuri“ čiji su istupi često javno praćeni, u konkretnom slučaju nije utvrđeno da je postojala namjera, odnosno umišljaj, da se izjavama izazove nacionalna ili vjerska mržnja. Tužilaštvo ističe da je riječ o verbalnom sukobu na zatvorenom sastanku, koji nije bio namijenjen javnosti i nakon kojeg, kako navode, „nije došlo do posljedica u vidu podsticanja širokih narodnih masa na nasilje“.
Zaključuju da, na osnovu raspoloživih dokaza, „nema dokaza o načinu na koji bi prijavljeni svojom izjavom mogao potaknuti na nasilje“, te da nisu ispunjeni zakonski uslovi za dalje krivično postupanje.
