Sve veći broj građana Tuzle posljednjih sedmica upozorava na povećanu pojavu žohara u svim dijelovima grada, posebno u večernjim satima, kada su, prema njihovim tvrdnjama, ovi insekti vidljivi na trotoarima, u blizini kontejnera, prolazima, stambenim zgradama, pa čak i u blizini ugostiteljskih objekata.
Povod za ponovno otvaranje ove teme bilo je otvoreno pismo jedne građanke Tuzle objavljeno javno, kojim je javno postavila pitanje nadležnim institucijama zbog, kako navodi, zabrinjavajućeg stanja u samom centru grada.
“Od 22 sata uvečer gradom se ne može proći od žohara. Ovo nije samo estetski problem, već pitanje higijene, javnog zdravlja i kvaliteta života svih nas”, navodi se, između ostalog, u njenom obraćanju.
Iako se o problemu pojave žohara u Tuzli govori gotovo svakog ljeta, brojni građani smatraju da je situacija posljednjih godina postala znatno izraženija. Dovoljno je prošetati pojedinim dijelovima samo centra grada u kasnim večernjim satima kako bi se uočilo prisustvo ovih insekata, posebno u blizini mjesta za odlaganje otpada i kanalizacionih šahtova.
Zašto su žohari više od estetskog problema?
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i stručnim analizama urbanih štetočina, žohari predstavljaju značajan javnozdravstveni problem, jer mogu prenositi različite bakterije i mikroorganizme, a posebno su opasni zbog alergena koji mogu izazvati ili pogoršati respiratorne bolesti i astmu.
Stručnjaci upozoravaju da se žohari najčešće kreću između kanalizacije, otpada, podruma i prostora u kojima ljudi žive i rade, pri čemu mogu kontaminirati površine, hranu i predmete koje svakodnevno koristimo.
Poseban problem predstavlja činjenica da se žohari veoma brzo razmnožavaju, pa se njihova populacija, ukoliko se ne reaguje na vrijeme, može višestruko povećati u vrlo kratkom periodu.
Kako se problem može riješiti?
Prema preporukama stručnjaka za kontrolu urbanih štetočina, efikasno rješenje ne podrazumijeva samo jednokratnu dezinsekciju, već primjenu takozvanog integrisanog sistema upravljanja štetočinama. Takav pristup uključuje redovne i ciljane dezinsekcije, pojačanu higijenu javnih površina, održavanje i sanaciju kanalizacione mreže, zatvaranje potencijalnih skrovišta žohara, kao i kontinuirani monitoring njihovog prisustva.
Stručnjaci također navode da povremene akcije zaprašivanja često daju kratkoročne rezultate, dok se trajni efekti mogu postići samo kontinuiranim provođenjem mjera tokom cijele godine.
Šta se čeka?
Pitanje koje se sve češće postavlja među Tuzlacima glasi: ako je problem već evidentan i vidljiv gotovo svakome ko se u večernjim satima kreće gradom, šta se još čeka da se pristupi njegovom sistemskom rješavanju?
