Sve promjene koje nastupaju 2026. godine već se na kraju 2025. prelijevaju u planove građana, poslodavaca i institucija, od pitanja ličnih dokumenata i putovanja, do penzionih isplata, minimalnih plata i doprinosa koji direktno utiču na trošak rada i kućne budžete.
U dijelu koji se tiče dokumenata, pažnju i dalje privlače upozorenja da bi izdavanje pasoša, ličnih karata i vozačkih dozvola moglo biti usporeno ili otežano ako se ne riješe tehnička i finansijska pitanja nabavki i licenci u sistemu biometrijskih provjera, o čemu je ranije govorila i IDDEEA, uz procjene da sistem može doći do licencnog maksimuma, što bi se najviše osjetilo u periodima povećane potražnje, poput ljetnih putovanja i početka školske godine. IDDEEA je građanima poručivala i da se dokumenti mogu obnavljati najranije šest mjeseci prije isteka, kako bi se izbjegle gužve i stres, posebno za porodice s djecom i one koji putuju.
Najkonkretnije promjene u 2026. najavljene su u oblasti penzija u Federaciji BiH. Vlada FBiH je krajem decembra utvrdila izmjene i dopune Zakona o PIO, uz projekciju da bi penzije u 2026. ukupno rasle oko 17,2 posto, kroz novi način usklađivanja i planirano povećanje od januara. U javnosti se posebno prati šta će ove izmjene značiti za najniže penzije i koliko će rast biti ravnomjerno vidljiv u realnim troškovima života, jer povećanje na papiru često drugačije “legne” u kućnom budžetu kada se saberu režije, hrana i lijekovi.
Kod plata se 2026. posmatra kroz dvije slike, minimalne plate, te kretanje primanja u javnom sektoru i privredi. Minimalna plata bi, prema informaciji sa sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, mogla rasti za oko 2,7 posto, što znači da bi, ako se primijeni tradicionalna metodologija, minimalac mogao porasti za oko 27 KM u odnosu na 1.000 KM koliko iznosi trenutno važeći iznos iz 2025. godine, ali konačna odluka se očekuje uskoro.
Doprinosi su tema koja u 2026. direktno određuje koliko košta svako novo zaposlenje i koliko se poslodavcima isplati podizati plate. U Federaciji BiH su objavljene izmjene Zakona o doprinosima koje su spustile zbirnu stopu doprinosa sa 41,5 na 36 posto, uz smanjenja na teret poslodavca, što se tumači kao prvi korak rasterećenja privrede i dio šire fiskalne reforme. Istovremeno, samostalne poduzetnike u FBiH u 2026. mogu dočekati viši iznosi doprinosa zbog rasta obračunskih osnovica vezanih za prosječnu platu, što posebno pogađa obrte i male uslužne djelatnosti koje rade s ograničenim prostorom za povećanje cijena.