Dom naroda PSBiH danas bi na hitnoj sjednici u Sarajevu trebao razmatrati Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, zakone čije je usvajanje neophodno za otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom.
Predlagači zakona su delegati i članovi Kolegija Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović iz NiP-a, Dragan Čović iz HDZ-a BiH i Nikola Špirić iz SNSD-a, a planirano je da se o oba prijedloga raspravlja u prvom čitanju, po skraćenom postupku.
Riječ je o zakonima koji su ranije bili na dnevnom redu sjednica Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva pravde BiH, na čijem je čelu Davor Bunoza iz HDZ-a BiH, ali te sjednice nisu održane jer su ministri SNSD-a u više navrata rušili dnevni red. Posljednji put zakone je s dnevnog reda povukla predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto.
U tom kontekstu dodatnu pažnju izaziva činjenica da se među predlagačima zakona sada nalazi i Nikola Špirić, iako su ministri SNSD-a Staša Košarac i Srđan Amidžić ranije bili protiv njihovog uvrštavanja u proceduru. Tako je došlo do situacije u kojoj se isti zakonski tekstovi, koji su blokirani u Vijeću ministara, danas pojavljuju u Domu naroda uz podršku SNSD-ovog delegata.
Posebno je zanimljivo da je Špirić stao iza prijedloga Zakona o Sudu BiH koji je ranije pozitivno ocijenio i Sud BiH, uz obrazloženje da se predloženim rješenjem ne zadire u postojeće nadležnosti tog suda niti se predviđa izmještanje budućeg Apelacionog odjeljenja iz Sarajeva. Time je odbačena ranija ideja opozicije iz Republike Srpske da to odjeljenje bude smješteno na Palama.
I dalje ostaje nejasno zbog čega se Ademović pridružio Čoviću i Špiriću kao predlagač zakona, iako su iz stranaka Trojke ovu situaciju pokušali predstaviti kao očekivan politički potez. Objašnjenja da je riječ o tehničkom pitanju jer se radi o zakonima koje bi ministri Trojke ionako podržali, teško se uklapaju u širi politički kontekst u kojem SNSD godinama blokira evropski put, a sada se iznenada pojavljuje kao zagovornik reformi.
Dodatnu dimenziju cijeloj priči daje jučerašnja reakcija Milorada Dodika na mogućnost da prijedlozi zakona opozicije iz Republike Srpske budu usvojeni u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, dok se gotovo identični zakoni istovremeno pojavljuju u Domu naroda uz potpis SNSD-ovog delegata. Time se otvara pitanje političkog nadmetanja oko toga ko će preuzeti zasluge za eventualnu deblokadu evropskog puta.
Mogući ishodi današnje sjednice su različiti, ali se kao realan scenario spominje podrška predlagača i njihovih političkih partnera, što bi moglo biti dovoljno za usvajanje zakona i uz protivljenje ili suzdržanost dijela delegata iz opozicije iz Republike Srpske, Kluba Bošnjaka i nezavisnog delegata Zlatka Miletića. U tom slučaju zakoni bi bili upućeni na potvrdu Predstavničkom domu.
Cijelu situaciju dodatno komplikuje činjenica da je jučer Predstavnički dom usvojio Zakon o VSTV-u u prvom čitanju, uz zaključak da se o njemu provede javna rasprava i zatraže mišljenja Venecijanske komisije, VSTV-a te strukovnih udruženja sudija i tužilaca. Ukoliko oba doma usvoje različite tekstove, slijedi proces njihovog usaglašavanja, što će dodatno testirati političku volju za stvarne reforme u završnici jedne od najturbulentnijih političkih godina.