Kantonalni sud u Tuzli odbio tužbu Kallosa i potvrdio trajnu zabranu rada

Kantonalni sud u Tuzli odbio je kao neosnovanu tužbu Evropskog univerziteta “Kallos” Tuzla protiv Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, čime je potvrđeno rješenje o trajnoj zabrani obavljanja djelatnosti ove visokoškolske ustanove. Presuda je donesena 24. jula 2026. godine u upravnom sporu koji je vođen zbog osporavanja odluke Ministarstva od 14. novembra 2025. godine.

Kako je saopćio Kantonalni sud u Tuzli, presudom je odbijena tužba Evropskog univerziteta “Kallos” kao neosnovana, dok su dvije naknadne dopune tužbe od 30. decembra 2025. i 19. januara 2026. godine odbačene kao nedozvoljene jer su podnesene nakon zakonskog roka. Protiv ove presude nije dozvoljena žalba.

Sud: Univerzitet nije ispunio zakonske kadrovske uslove

U opširnoj presudi na 16 stranica Sud navodi da je Ministarstvo pravilno utvrdilo činjenično stanje i zakonito primijenilo Zakon o visokom obrazovanju Tuzlanskog kantona.

Ključni razlog za potvrđivanje trajne zabrane rada jeste zaključak da Evropski univerzitet “Kallos” ni nakon ostavljenog roka od godinu dana nije otklonio utvrđene kadrovske nedostatke, iako je ranijim rješenjem Ministarstva bio obavezan da to učini.

Sud navodi da je komisija Ministarstva utvrdila kako univerzitet jeste ispunio prostorne uslove za rad, ali nije zadovoljio zakonske standarde kada je riječ o broju nastavnog osoblja.

Prema nalazima komisije, za realizaciju nastavnog procesa bilo je potrebno angažovati oko 99 nastavnika, što znači da je najmanje 50 nastavnika moralo biti zaposleno u punom radnom vremenu. Međutim, utvrđeno je da je univerzitet imao samo 22 nastavnika sa punim radnim vremenom koji su ispunjavali zakonske uslove, dok su pojedini profesori bili zaposleni na pola radnog vremena ili nisu mogli biti uračunati zbog zakonskih ograničenja.

Naknadno zapošljavanje nije moglo promijeniti ishod

Sud posebno ističe da je univerzitet dio ugovora o radu sa nastavnicima zaključivao tek nakon što je pokrenuta kontrola Ministarstva, pa čak i na sam dan donošenja osporenog rješenja.

Takvi ugovori, prema ocjeni Suda, nisu mogli biti uzeti kao dokaz da su zakonski uslovi bili ispunjeni u trenutku kada je istekao rok za otklanjanje nedostataka.

“Organ uprave nije dužan u nedogled čekati da subjekti koji obavljaju djelatnost od posebnog društvenog interesa naknadno usklađuju svoje kadrovske kapacitete tek kada se suoče sa kontrolom”, navodi se u presudi.

Odbijeni navodi o diskriminaciji

Evropski univerzitet “Kallos” u tužbi je tvrdio da je bio diskriminisan zbog nacionalne pripadnosti osnivača te da je Ministarstvo prema toj ustanovi postupalo selektivno u odnosu na druge visokoškolske ustanove.

Sud je odbacio te tvrdnje, navodeći da univerzitet nije ponudio nijedan konkretan dokaz koji bi ukazivao da je bio stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge ustanove niti da je odluka donesena iz diskriminatornih razloga.

U presudi se ističe da je zabrana rada isključivo posljedica neispunjavanja zakonskih uslova, a ne bilo kakve diskriminacije.

Sud: Ministarstvo postupilo zakonito

Sud nije prihvatio ni tvrdnje univerziteta da komisija Ministarstva nije bila pravilno formirana niti da je postupak proveden nezakonito.

Ocijenjeno je da je Ministarstvo u više navrata tražilo dopunu dokumentacije, omogućilo predstavnicima univerziteta da učestvuju u postupku i izvršilo kontrolu u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima.

Zaštita studenata i javnog interesa

U obrazloženju presude Sud naglašava da je trajna zabrana rada donesena prvenstveno radi zaštite studenata i javnog interesa.

Navodi se da bi dopuštanje rada visokoškolskoj ustanovi koja ne ispunjava propisane standarde moglo dovesti u pitanje kvalitet obrazovanja i vrijednost diploma koje izdaje.

Sud podsjeća da Zakon o visokom obrazovanju predviđa mogućnost nastavka školovanja studenata na drugim licenciranim visokoškolskim ustanovama, te zaključuje da javni interes ima prednost nad poslovnim interesima univerziteta.

Kao dodatni argument, Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, navodeći da države imaju široka ovlaštenja da regulišu sistem visokog obrazovanja i zatvore ustanove koje ne ispunjavaju propisane standarde kvaliteta./Tuzlainfo.ba/





Više na istu temu