Na okruglom stolu održanom u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine predstavnici privrede i institucija vlasti upozorili su da stanje na graničnim prijelazima ozbiljno koči ekonomski razvoj zemlje te zatražili hitne mjere kako bi se ubrzao protok ljudi i roba. Poručili su da BiH trpi ogromne finansijske gubitke zbog zagušenih prelaza, nedostatka inspekcija i neusklađenosti radnog vremena sa potrebama privrede.
Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić podsjetio je da je vanjskotrgovinska razmjena u posljednjih deset do petnaest godina udvostručena, dok broj graničnih prijelaza ostaje gotovo nepromijenjen. „Imamo samo dva granična prijelaza sa svim inspekcijskim i sanitarnim službama, a više od 90 posto roba ide preko Gradiške, koja je žila kucavica bh. ekonomije“, rekao je Egrlić, naglasivši da privreda zbog dugih čekanja na prelazima godišnje gubi oko milijardu KM. Posebno je ukazao na probleme u Brčko distriktu, gdje most još nije u funkciji za robni promet, te na zastoje na prelazima prema Srbiji i Crnoj Gori.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac poručio je da je ključno jačati prisustvo bh. kompanija na zapadnoevropskim tržištima, ali da se to ne može postići bez funkcionalnih graničnih prijelaza. Kao jedan od najvećih izazova naveo je situaciju na prijelazu Stara Gradiška. „Više od 90 posto roba koje podliježu fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru ide upravo preko Gradiške, što izaziva zabrinutost“, rekao je Košarac, podsjećajući da hrvatska strana nije instalirala neophodne inspekcijske službe koje proizlaze iz statusa prijelaza prve kategorije.
Košarac je potvrdio da postoji jedinstven stav o potrebi otvaranja novih BIP-ova, odnosno prijelaza prve kategorije, te najavio da će Mješovita komisija uskoro razmatrati ta pitanja u okviru pripreme novog međunarodnog ugovora između BiH i Hrvatske. „Evropska unija treba da nas tretira kao partnere, a ne kao puke izvršioce ambicija bilo koje zemlje članice“, naglasio je, dodajući da ne zagovara recipročne mjere jer bi one štetile vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Predsjednik Mješovite komisije Zlatko Vranješ potvrdio je da su razgovori o novom ugovoru već otvoreni. „Spremni smo na otvaranje pet do šest novih kontrolnih punktova, a neki prijelazi koji su do sada bili putnički biće pretvoreni u međunarodne“, kazao je.
Koliki značaj prelaza Gradiška ima za privredu potvrdio je i predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić. „Kroz ovaj prijelaz godišnje prođe 120.000 uvoznih pošiljki. Ukoliko on ne zadrži status prve kategorije, ekonomija će imati ozbiljne posljedice. Veliki broj investitora otvorio je pogone između Banjaluke i Gradiške upravo zbog blizine autoputa i granice“, rekao je Račić.
Privrednici su poručili da će, bez hitnih intervencija i boljeg organizovanja graničnih službi, BiH nastaviti gubiti i vrijeme i novac, dok će kompanije biti suočene sa sve većim kašnjenjima i troškovima.