Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zdravstveno neispravna hrana može sadržavati štetne bakterije, viruse, parazite ili hemikalije koje izazivaju više od 200 različitih bolesti – od dijareje pa sve do karcinoma.
Upravo zato niz slučajeva zabilježenih ove godine ponovo je otvorio pitanje sigurnosti prehrambenih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Agencija za sigurnost hrane BiH u aprilu je obaviještena da je prilikom graničnih kontrola u Hrvatskoj utvrđena neusklađenost čipsa porijeklom iz BiH s važećim propisima. U spornom proizvodu, čipsu s ukusom suhog goveđeg mesa, otkriven je akrilamid – hemijski spoj koji se može formirati u hrani bogatoj škrobom kada se izlaže visokim temperaturama.
Inicijalnom procjenom rizika utvrđeno je da vrijednosti akrilamida izazivaju zabrinutost zbog mogućih neoplastičnih efekata, te da se rizik po zdravlje potrošača ne može isključiti.
Još veći problem dogodio se krajem februara, kada su dvije pošiljke krušaka vraćene s hrvatske granice, ali su ipak završile na trpezama građana u BiH.
Analizama je potvrđena povišena koncentracija fosmeta – insekticida zabranjenog u Evropskoj uniji od 2022. godine zbog sumnje na genotoksičnost i kancerogenost. U kruškama je pronađeno 0,18 mg fosmeta po kilogramu, a iz Agencije za sigurnost hrane upozoreno je da su neke pošiljke sadržavale i stotinu puta više od dopuštene granice. Direktor Agencije Sanin Tanković tada je ukazao na poraznu činjenicu da roba koja ne zadovolji EU standarde često završi na tržištu BiH, upravo zbog neusklađenosti domaćih propisa s evropskim.
Prošlog mjeseca zabilježen je novi slučaj. Pošiljka zamrznutih pilećih prsa iz BiH vraćena je s granice Hrvatske zbog prisustva bakterije Salmonella Mbandaka. Pošiljka je vraćena u BiH, stavljena pod nadzor veterinarske inspekcije i zabranjeno je njeno dalje prometovanje do konačne odluke. Ukoliko kontrole potvrde da je pošiljka štetna po zdravlje ljudi, bit će uništena ili će se primijeniti druga odgovarajuća mjera.
Kada je riječ o stanju na domaćem tržištu, iz Agencije navode da rezultati analiza tokom ove i prethodne godine ne odstupaju značajno od višegodišnjeg prosjeka. Međutim, upozoravaju da je evidentan zastoj u procesu usklađivanja propisa BiH sa zakonodavstvom Evropske unije. Nastavi li se ovakva praksa, postoji realan rizik po zdravlje potrošača, ali i rizik od trgovinskih prepreka zbog neusklađenosti maksimalno dopuštenih razina pesticida i kontaminanata u hrani.
Agencija za sigurnost hrane BiH navodi da svakodnevno prati izmjene EU propisa i ugrađuje ih u prednacrte domaće regulative, kako bi oni, nakon što se prevaziđe trenutni zastoj, mogli biti upućeni Vijeću ministara BiH na usvajanje.