Njemačka odluka da smanji kvote za radnike sa Zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000 godišnje otvara niz pitanja i za Bosnu i Hercegovinu, čija je ekonomija godinama snažno vezana za migracije radne snage prema ovoj zemlji i Evropskoj uniji.
Prema dostupnim podacima, broj zaposlenih radnika iz regiona u Njemačkoj porastao je od 2019. do 2024. godine sa nešto više od 165.000 na više od pola miliona, među kojima je značajan broj kvalifikovanih radnika.
Privremeno olakšanje domaćim poslodavcima
Program poznat kao pravilo za Zapadni Balkan pokazao se kao najbrži put za zapošljavanje radnika iz BiH u inostranstvu, jer je omogućavao odlazak i onima bez posebnih kvalifikacija, pod uslovom da imaju potpisan ugovor o radu. Smanjenje broja radnih dozvola moglo bi otežati legalni odlazak u Njemačku, što domaćim poslodavcima donosi kratkotrajno olakšanje u popunjavanju upražnjenih radnih mjesta, posebno u građevinskom i ugostiteljskom sektoru.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je riječ samo o privremenom efektu, jer trend iseljavanja nije zaustavljen. Dio radnika pokušaće pronaći alternativne puteve do Evropske unije, što otvara rizik od porasta sive migracije.
Rizik za doznake i privredu
Odluka Njemačke dugoročno može značiti i slabiji priliv doznaka koje su ključni oslonac bh. ekonomije. Radnici iz inostranstva godišnje u BiH pošalju više od tri milijarde KM, što čini značajan dio potrošnje i direktno utiče na standard mnogih porodica. Ako se uspori priliv novih radnika u Njemačku, očekuje se i smanjenje doznaka koje su ranijih godina dosezale i do osam posto BDP-a.
Poseban problem ostaje odlazak kvalifikovanih i visoko motivisanih radnika, što Bosnu i Hercegovinu suočava sa padom produktivnosti i manjkom stručnjaka u ključnim sektorima. Domaće kompanije tako ostaju bez stabilne radne snage, čak i ako kratkoročno osjete određenu korist od ograničenja.
Izazov i prilika
Njemački poslodavci već traže ukidanje ograničenja, što je signal da radnici iz BiH uživaju dobru reputaciju na evropskom tržištu rada. Analitičari smatraju da bi to mogla biti šansa za BiH da otvori prostor za bilateralne sporazume ili privlačenje stranih investicija koje bi u zemlji otvarale nova radna mjesta.
Za Bosnu i Hercegovinu ovo je, kako se ističe, dvojaka situacija. Kratkoročno može doći do zadržavanja dijela radne snage, ali dugoročno zemlja rizikuje slabiji priliv doznaka i nastavak odlaska stručnjaka. Najveći izazov ostaje kako interes evropskog tržišta za bh. radnicima pretvoriti u stabilne koristi za domaću privredu.
