Regulatorna komisija za energiju Federacije BiH (FERK) sutra će odlučivati o zahtjevu Elektroprivrede BiH za povećanje cijena električne energije, a sve ukazuje na to da će taj zahtjev biti odobren. Time će računi za struju rasti za korisnike ovog javnog preduzeća, dok korisnici Elektroprivrede HZHB, barem za sada, neće osjetiti povećanje cijena.
Elektroprivreda BiH veći dio proizvodnje bazira na termoelektranama i zavisi od rudnika koji se već godinama suočavaju s padom proizvodnje i ozbiljnim operativnim problemima. Od 2019. godine bilježi se konstantan pad proizvodnje, dok je potrošnja električne energije u međuvremenu porasla. Nekadašnji izvoznik, EP BiH sada ne proizvodi dovoljno da pokrije domaće potrebe, pa je povećanje cijena za krajnje korisnike predstavljeno kao nužna mjera. Poskupljenje će, u zavisnosti od potrošnje, iznositi između 4,8 i 8 posto.
S druge strane, Elektroprivreda HZHB većinu električne energije dobija iz hidroelektrana, a posljednjih godina sve više iz obnovljivih izvora poput vjetroelektrana i solarnih sistema. Zahvaljujući toj strukturi proizvodnje, trenutno ne osjeća potrebu za korekcijom cijena.
Ovakva situacija dovodi do neujednačenih cijena električne energije unutar istog entiteta, što najbolje ilustruje primjer Kiseljaka – građani koji koriste usluge EP BiH plaćaće skuplju struju od onih koji su korisnici EP HZHB. Iako tehnički postoji mogućnost izbora dobavljača, proces promjene je složen i nepraktičan za većinu građana.
Indikativno je i to da su oba preduzeća većinski u vlasništvu Vlade Federacije BiH, ali dok jedno povećava cijene, drugo ih drži nepromijenjenim. Takva praksa otvara prostor za pitanja o jednakom tretmanu potrošača, ulozi politike i odgovornosti resornog ministra Vedrana Lakića.
Prema dostupnim podacima, Elektroprivreda BiH ima više od 805.000 korisnika i gotovo 4.000 zaposlenih, dok Elektroprivreda HZHB opslužuje oko 203.000 korisnika i ima nešto više od 2.300 zaposlenih.