Od jula 2025. bi u bh. entitetu Federacija BiH doprinosi na plate mogli biti sniženi za gotovo 5,5 posto. Ukupna stopa doprinosa iznosila bi 36 posto, u odnosu na dosadašnjih 41,4 posto od bruto plate.
Ranije smo pisali o porezu na dobit, nepostojanju poreza na dividende u Bosni i Hercegovini te o odluci Vlade Federacije BiH o minimalnoj plati, koja od 1. januara iznosi neto 1.000 KM (511 eura). Od tada reakcije ne jenjavaju te se dio poslodavaca bori da se doprinosi smanje, piše Aljazeera Balkans.
Najavljivani su otkazi i zaustavljanje stranih ulaganja, a bilo je i oštrijih reakcija od toga. Premijer entiteta Federacija BiH Nermin Nikšić je izjavio da „strani investitori koji ne mogu isplatiti platu od hiljadu maraka mogu otići u banana države“.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sabina Silajdžić kaže kako su na tom fakultetu proveli istraživanje i to neposredno nakon što je Federalna vlada donijela Odluku o minimalnoj plati.
Prema njenim riječima, „ekstremno mali broj privrednih subjekata, svega pet posto, u prosjeku ima interne kapacitete da iz zadržane dobiti podnese taj trošak povećanja od 65 posto“.
„S druge strane, više od deset posto privrednih subjekata je svrstano u kategoriju ‘rizičnih’ prema različitim parametrima koje smo uzeli u obzir, poput bruto dobiti po radniku, omjera troška bruto plate i prihoda, produktivnosti, itd. I svi pomenuti parametri imaju statistički značajan efekat na rast nezaposlenosti. To znači da će neminovno doći do otpuštanja radnika mjereno u hiljadama“, objašnjava Silajdžić.
„Ono što posebno zabrinjava je procjena efekata povećanja minimalne plate na zaposlenost, koja se kreće u rasponu od 10 do čak 15 posto procijenjene stope otpuštanja u proizvodnom sektoru, ovisno o tehnološkoj klasifikaciji firme. Sve ovo ne čudi, jer prerađivački sektor u Federaciji BiH karakterističan je po djelatnostima sa niskom dodajnom vrijednošću i niskom produktivnošću. Vrijedi napomenuti da prerađivački sektor u Federaciji BiH upošljava više od 100.000 radnika i predstavlja dugoročni izvor ekonomskog rasta.“
Šta radnici mogu očekivati?
Ekonomski analitičar Igor Gavran ipak smatra da je prerano govoriti o efektima Odluke o minimalnoj plati.
„Pouzdanih jedinstvenih podataka nema, ali je jasno da ima i pozitivnih efekata, posebno za radnike čiji poslodavci potpuno primjenjuju propise bez zloupotreba poput uskraćivanja ranije isplaćivanih naknada kao sto je topli obrok. Stalne izmjene i najave izmjena ukupnog okvira i povezanih mjera poput subvencija stvaraju konfuziju i dodatno otežavaju i odlažu sagledavanje svih efekata“, rekao je Gavran.
PROČITAJTE I OVO: >>>>>>>
Poznato koliko će sada iznositi doprinosi na platu u FBiH
Rasterećenje privrede: Vlada FBiH mijenja Zakon o doprinosima
Prijedlog: Šta radnicima donosi povećanje neoporezivog dijela plate u Federaciji BiH?
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je na posljednjoj sjednici utvrdila Vlada Federacije BiH na prijedlog Ministarstva finansija trebao bi proći parlamentarnu proceduru. To znači da će ga morati najprije usvojiti Zastupnički, a onda i entitetski Dom naroda.
U Zakonu se predviđa smanjenje doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje (PIO) sa šest posto na 2,5 posto, te doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje sa četiri na dva posto.
Iako često čujemo kako određeni doprinosi idu „na teret poslodavca“, neki ekonomisti ipak kažu kako to nije tako, nego suprotno – idu na teret radnika, odnosno radničke bruto plate. Takvo što ćemo od poslodavaca rijetko čuti, iako se u većini zemalja Evrope o plati pregovara uglavnom u bruto iznosu.
Bruto iznosi se, osim toga, i razlikuju, tako da u nekim zemljama obuhvaćaju samo porez, a u drugim i druge doprinose, poput penzionog ili zdravstvenog osiguranja i ostalih naknada.
Prof. Silajdžić smatra da je „svako rasterećenje dobro došlo u datim okolnostima te apeluje na usvajanje ovog prijedloga“.
„Međutim, žalosti činjenica da se na stolu nije našao prijedlog izmjena zakona o doprinosima, koji donosi ukidanje doprinosa koji idu na teret poslodavca, što bi vodilo smanjenju poreskog opterećenja po osnovu doprinosa za 10,5 posto. Ovaj prijedlog izmjena zakona o doprinosima već postoji kao zastupnička inicijativa. To bi imalo snagu ‘amortizacije’, prema našim procjenama, umjesto postojećeg prijedloga za smanjenje doprinosa u visini od 5,5 posto.
Smanjenje nije dovoljno
Smanjenje od 5,5 posto je poželjno, ali ne i dostatno. Ono će imati raspršen efekat ublažavanja, sve ovisi o gore spomenutim parametrima rizika. Rizične proizvodne firme upošljavaju 18.800 radnika, shodno našem istraživanju, što je dovoljan razlog za zabrinutost.“
Na pitanje zašto Federalna vlada nije podržala tu inicijativu, Silajdžić kaže kako je „odgovor jednostavan zato što su zabrinuti za održivost penzionog i zdravstvenog sistema“.
„Sve gore obrazloženo i posljednje spomenuto nepobitno govori u prilog tome da se reformi tržišta rada ne smije i ne može pristupati na način na koji je to učinila Vlada Federacije – ad hoc i ho-ruk – dakle, bez prethodnih analiza, bez konzultacija, ignorirajući stavove stručne i akademske zajednice, posve ignorirajući silu brojeva i snagu argumenata“.
Gavran nije optimista da će iko povećati neto plate nakon što se smanje doprinosi te kaže kako „većini radnika ovo neće značiti ništa jer nakon povećanja minimalne neto plaće sasvim je izvjesno da im poslodavci neće dodatno povećati plaće zbog umanjenja opterećenja“.
„Možda rijetki hoće, ali to je zaista u domenu fantastike. Teško i da će bilo koga otpuštenog vratiti na posao. Ako se uopšte ovaj prijedlog usvoji, tek će nastupiti od druge polovine godine, a oni koji ‘prežive’ u postojećim uslovima do tada, moći će i dalje, dok će mnogo teže biti onim kojima od te razlike zavisi opstanak. Ovo svakako nije dovoljno, zakašnjelo je i redoslijed koraka je potpuno pogrešan i iracionalan.
Jedino smisleno je bilo paralelno povećanje minimalne plaće i znatnije umanjenje doprinosa i poreza, kojim bi se osiguralo da neto plaće znatno porastu, a da opterećenja poslodavaca ostanu efektivno ista ili približna. Onda bi svi efekti bili pozitivni. Ovako se umanjuju oni pozitivni, a ne sprečavanju negativni.“
