Prema najnovijim socioekonomskim pokazateljima Federalnog zavoda za programiranje razvoja za 2025. godinu, općine i gradovi Federacije Bosne i Hercegovine rangirani su prema stepenu razvijenosti na osnovu više parametara, među kojima su prihod od poreza na dohodak, stopa zaposlenosti, kretanje stanovništva, starosna struktura i obrazovna struktura radne snage.
I ovogodišnja analiza pokazala je izrazitu koncentraciju ekonomskog razvoja u nekoliko urbanih centara, pri čemu Sarajevo i dalje uvjerljivo prednjači, dok se među najrazvijenijim lokalnim zajednicama nalaze i Tuzla, Mostar, Široki Brijeg, Tešanj i Goražde.
Sarajevo i dalje apsolutni lider
Na samom vrhu liste nalazi se Općina Centar Sarajevo, koja je zadržala prvo mjesto sa indeksom razvijenosti od čak 2,19. Ova općina ostvarila je uvjerljivo najveći prihod od poreza na dohodak, kao i najviši stepen zaposlenosti među svim jedinicama lokalne samouprave u Federaciji BiH.
Drugo mjesto pripalo je Novom Sarajevu, sa indeksom razvijenosti 1,66, dok se na trećem mjestu nalazi Trnovo sa indeksom 1,53. Slijede Ilidža i Stari Grad Sarajevo, što potvrđuje dominaciju sarajevske regije u ekonomskom i društvenom razvoju Federacije.
Prvih sedam mjesta zauzimaju upravo sarajevske općine i gradovi:
- Centar Sarajevo
- Novo Sarajevo
- Trnovo
- Ilidža
- Stari Grad Sarajevo
- Novi Grad Sarajevo
- Vogošća
Široki Brijeg najveći “skok” među vodećima
Izvan Kantona Sarajevo najbolji rezultat ostvario je Grad Široki Brijeg, koji je napredovao za tri pozicije i zauzeo osmo mjesto u Federaciji BiH.
Na devetom mjestu nalazi se Grad Mostar, dok je deseti Doboj-Jug, jedna od najmanjih lokalnih zajednica u Federaciji, ali s izuzetno visokim pokazateljima zaposlenosti i privredne aktivnosti.
Tuzla među najrazvijenijim gradovima Federacije
Grad Tuzla zauzeo je 11. mjesto na listi najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH, sa indeksom razvijenosti 1,19.
Iako je u odnosu na prošlu godinu zabilježen pad za jednu poziciju, Tuzla je i dalje među najrazvijenijim urbanim centrima Federacije. Posebno se ističu:
- visok prihod od poreza na dohodak (1,33),
- iznadprosječna zaposlenost (1,59),
- stabilno kretanje stanovništva,
- relativno visok nivo obrazovanja radne snage.
Tuzla je tako ostala najbolje rangirani grad Tuzlanskog kantona.
Tešanj i Goražde nastavljaju snažan razvoj
Među najuspješnijim sredinama i dalje se nalaze Tešanj i Goražde, koji godinama predstavljaju primjere uspješnog razvoja industrije, izvoza i poduzetništva.
Tešanj je napredovao za dvije pozicije i nalazi se na 13. mjestu, dok je Goražde na 14. mjestu, potvrđujući status jednog od najuspješnijih industrijskih centara u BiH.
Tuzlanski kanton: Tuzla prva, Gračanica i Banovići među vodećima
Kada je riječ o gradovima i općinama Tuzlanskog kantona, najbolje rangirana je Tuzla, a odmah iza nje slijede:
| Grad/općina | Rang u FBiH |
|---|---|
| Tuzla | 11 |
| Gračanica | 23 |
| Banovići | 24 |
| Lukavac | 30 |
| Živinice | 32 |
| Gradačac | 34 |
| Srebrenik | 41 |
| Kalesija | 52 |
| Kladanj | 67 |
| Čelić | 75 |
| Sapna | 78 |
| Teočak | 77 |
| Doboj Istok | 38 |
Posebno se ističe Gračanica, koja već godinama potvrđuje reputaciju jednog od najrazvijenijih privrednih centara u sjeveroistočnoj Bosni.
Najslabije razvijene lokalne zajednice
Na začelju liste nalaze se uglavnom manje i demografski ugrožene općine.
Posljednjih deset mjesta zauzimaju:
- Glamoč
- Ravno
- Drvar
- Bužim
- Ključ
- Foča (FBiH)
- Čelić
- Bosansko Grahovo
- Teočak
- Sapna
- Dobretići
Najslabije rangirana općina u Federaciji BiH za 2025. godinu su Dobretići, sa indeksom razvijenosti od svega 0,31.
Razlike među lokalnim zajednicama i dalje ogromne
Podaci Federalnog zavoda za programiranje razvoja pokazuju da razlike u stepenu razvijenosti između pojedinih dijelova Federacije ostaju izrazito velike. Dok pojedine sarajevske općine imaju indeks razvijenosti veći od dva, pojedine manje općine jedva dosežu petinu tog nivoa.
Istovremeno, podaci potvrđuju da razvijene sredine karakterišu:
- veći prihodi od poreza,
- viša zaposlenost,
- povoljnija obrazovna struktura stanovništva,
- stabilniji demografski trendovi.
S druge strane, manje razvijene općine suočavaju se s kontinuiranim odlaskom stanovništva, nižom zaposlenošću i slabijim ekonomskim potencijalom, što i dalje predstavlja jedan od najvećih razvojnih izazova Federacije Bosne i Hercegovine.
