Kako su najave, ali i odluke o povećanju minimalca, u Federaciji i u Republici Srpskoj pojele minimalac i prije nego što je isplaćen? Poskupljenja dolaze na dnevnom nivou. Od osnovnih životnih namirnica, hljeba, goriva, kafe i drugih usluga. Vlade, kažu, rade za radnike, ne za poslodavce, no pitamo kako na kraju svake vladine odluke udarac trpe džepovi građani? – piše federalna.ba.
Dok čekamo odgovor na pitanje kako ćemo napuniti rezervoare, već moramo razmišljati o tome kako ćemo puniti tanjire. Pojedine benzinske pumpe već su podigle cijene goriva, a litar je, u prosjeku, skuplji za deset feninga. O visini iznosa cijene hljeba pekari još kalkulišu.
“Možemo očekivati da nakon 20. januara formiramo cijenu, zavisno od ostalih poskupljenja, jer znamo da će se povećanje cijene struje i cijene rada odraziti na poskupljenje ne samo pekarskih nego i ostalih prehrambenih proizvoda u privredi”, kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
Ako je do sada bilo teško sastaviti kraj s krajem, čini se da će biti još teže – a kako stvari stoje, pitanje je šta nas sve čeka do kraja mjeseca.
Dok vlasti nastavljaju obrazlagati da su cijene goriva i hljeba samo „rezultat globalnih tržišnih kretanja“, ostaje pitanje kako preživjeti kad cijene rastu, a plate ostaju na istom nivou?
“Ako uđemo u vrtlog inflacije, a to se kod nas dešava, svi prave planove na bazi rasta cijena. Prave ih nosioci vlasti za budžet i javni sektor. Prave ih i privrednici, kalkulišu nove cijene i cjenovne odnose na višem nivou i sprovode takve odluke. S druge strane, kad su u pitanju troškovi i izdaci za radnike, to se, po pravilu, ne dešava”, navodi ekonomski analitičar Milenko Stanić.
Poskupljenje goriva i hljeba je samo početak – upozoravaju stručnjaci, koji vjeruju da ćemo uskoro svjedočiti lančanim poskupljenjima. Već od 1. januara su počele rasti i cijene komunalnih usluga u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine. Rast cijena ovih je dana primjetan i na tržnicama.
“Roba iz uvoza je poskupjela, paprike, paradajz… drastično su poskupjeli. Nekad smo prodavali papriku po 4-5 KM, a sad jer 5,5 KM u nabavci. A i kad odete u supermarkete, sve je skupo, pa tako i kod nas. Narod se s tim pomirio, neće uzeti dva kilograma nego pola, koliko mu treba za jedan ručak dnevno”, priča Olivija Trifković, trgovkinja na zelenoj pijaci u Bijeljini.
Dok nadležni govore o ekonomskom napretku, na ulicama građani već broje svoje posljednje marke iz džepa, piše federalna.ba.
Za pekarsku indstriju u Bosni i Hercegovini je poznato da svaku situaciju u kojoj mogu pronaći bilo kakav razlog za poskupljenje to i urade. Tako je bilo i sa pojavom korone, pa kratkroočnim poskupljenjima brašna, ulja i goriva, do sadašnjeg povećanja minimalne plate.
Građani se sjećaju da su se cijene goriva nakon korone nakon nekog vremena snizile, tako i ulja, brašna, pšenice, ali cijene hljeba i pekarskih proizvoda nikad. Građane u ovoj državi više od političara, “farbaju” samoi pekari./TI/