Poskupljenje plina u BiH očekuje se do kraja godine, dok će njegov konačan iznos prvenstveno zavisiti od kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu i razvoja situacije na Bliskom istoku. Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da politički zastoji usporavaju energetsku tranziciju i ostavljaju zemlju izloženom novim poremećajima na tržištu energenata.
Prema informacijama Energoinvesta koje prenosi N1, teško je trenutno procijeniti za koliko bi plin mogao poskupjeti jer se njegova cijena veže za kretanja na svjetskom tržištu nafte. U ovoj kompaniji navode da bi, i nakon mogućeg povećanja, cijene plina u BiH trebale ostati niže u odnosu na pojedine zemlje u okruženju.
Pitanje sigurnosti snabdijevanja posebno dobija na značaju u trenutku kada Bosna i Hercegovina i dalje zavisi od jednog glavnog pravca dopremanja plina.
Južna interkonekcija još čeka ugovor
Jedan od projekata koji bi trebao smanjiti takvu zavisnost jeste Južna interkonekcija, gasovod kojim bi BiH preko Hrvatske dobila pristup alternativnim izvorima plina, uključujući LNG terminal na Krku.
Ugovor između Federacije BiH i američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy još nije zaključen, iako je zakonski rok za njegovo potpisivanje istekao krajem maja. Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije ranije je saopćeno da se radi na usaglašavanju preostalih pitanja.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ranije je naveo da ugovor mora zaštititi interese Federacije BiH i omogućiti stabilnije snabdijevanje iz alternativnog izvora.
„Južna interkonekcija nije samo energetski nego i sigurnosni projekat“, kazao je Lakić u augustu, navodeći da cilj mora biti stabilno snabdijevanje plinom po konkurentnijim cijenama za građane i privredu.
Energetska tranzicija mogla bi trajati još tri decenije
Problemi, međutim, nisu ograničeni samo na snabdijevanje plinom. Bosna i Hercegovina još uvijek značajan dio električne energije proizvodi iz uglja, dok su postojeći termoenergetski kapaciteti suočeni s dotrajalošću postrojenja, problemima u rudnicima i potrebom za velikim ulaganjima.
Potpredsjednik Programskog odbora Sarajevske sedmice energije i klime Mustafa Musić upozorio je da je energetska tranzicija obiman proces koji bi mogao trajati narednih 30, pa i više godina. Kao jedan od problema naveo je i neusvajanje novog državnog zakona o električnoj energiji.
Prijedlog Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH trebao bi, između ostalog, stvoriti uslove za organizovano tržište i uspostavljanje berze električne energije, te približiti domaće tržište evropskom. Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog zakona još u julu 2025. godine, ali zakon još nije usvojen.
CBAM donosi dodatni trošak
Dodatni pritisak predstavlja evropski Mehanizam za prilagođavanje ugljika na granicama, CBAM, koji je početkom 2026. godine ušao u svoju definitivnu fazu. Bosna i Hercegovina, kao značajan izvoznik električne energije prema tržištu Evropske unije, posebno je izložena njegovim posljedicama.
Kupovina CBAM certifikata za emisije nastale tokom 2026. počinje u februaru 2027. godine, a prve obaveze predaje odgovarajućeg broja certifikata slijede tokom 2027. godine.
Upravo zbog toga uspostavljanje uređenog tržišta električne energije, povezivanje s tržištem EU i uvođenje odgovarajućih mehanizama naplate emisija postaju sve važniji za bh. privredu i elektroenergetski sektor.
Više od 200 stručnjaka traži rješenja u Sarajevu
O energetskim izazovima u Bosni i Hercegovini ove sedmice razgovara više od 200 domaćih, regionalnih i međunarodnih stručnjaka okupljenih na četvrtoj Sarajevskoj sedmici energije i klime, SECW 2026. Konferencija traje od 21. do 25. septembra.
U fokusu su energetska i industrijska transformacija, obnovljivi izvori energije, sigurnost snabdijevanja, investicije i prilagođavanje evropskim klimatskim pravilima.
Poseban programski dan, „Emerik Blum Day“, bit će posvećen energetskoj sigurnosti, regionalnoj saradnji i diversifikaciji izvora snabdijevanja, uključujući i pitanje Južne interkonekcije.
U okolnostima nestabilnih svjetskih tržišta, očekivano poskupljenje plina u BiH samo je jedan od pokazatelja koliko kašnjenje energetskih projekata i reformi može direktno uticati na građane i privredu.
