Stižu hladniji dani a sa njima se uvijek aktuelizira pitanje: “Koji način grijanja je najisplativiji?”
Tome sigurno doprinos i značajno povećanje cijena od perioda korona virusa i rata u Ukrajini nakon čega je i teže pronaći odgovor na pitanje da li se najisplativije grijati na struju, plin, drva, pelet, ugalj ili toplinsku energiju iz toplana i elektrana.
Ono što dosta stučnjaka tvrdi je da se najisplativije grijati na toplinske pumpe, ekološki čist i jeftin sistem grijanja koji toplinu crpi iz vode, zraka ili zemlje, slično načinu na koji rade klima-uređaji. Osim za grijanje, toplotne pumpe služe za hlađenje i pripremu potrošne tople vode te utiču na energetsku efikasnost domaćinstva u više perioda tokom godine.
Za njihov rad potrebna je električna energija, ali ne i dimnjak i spremište za ogrjev.
Ušteda i do 70 posto
Toplotne pumpe, u usporedbi s drugim načinima grijanja, daju i do četiri puta više topline za isti novac, ušteda može biti i do 70 posto u odnosu na neke druge načine zagrijavanja prostorija, dok im je vijek trajanja i do 25 godina.
Ipak ovaj način grijanja nema veliku rasprostanjenost u Bosni i Hercegovini prije svega jer je investicija za njegovu instalaciju za mnoge još uvijek velika.
Iako početna investicija može djelovati visoko, ovakav sistem grijanja može se dugoročno isplatiti. Prema procjenama, povrat investicije može se očekivati u periodu od 7 do 10 godina, zavisno od cijene energenata i nivoa ušteda.
Ugradnju toplotnih pumpi u BiH obavljaju specijalizovane firme koje nude usluge od konsultacija i odabira odgovarajućeg sistema, do instalacije i puštanja u rad. Ugradnja toplotne pumpe također zavisi od stanja objekta. Kod novogradnje ili renoviranih kuća s dobrom izolacijom, ugradnja je jednostavnija i efikasnija. Međutim, kod starijih, neizoliranih zgrada, često je potrebna dodatna izolacija kako bi sistem funkcionirao optimalno.
Cijena ugradnje toplotne pumpe
Cijena toplotne pumpe u BiH varira ovisno o tipu pumpe, kapacitetu i složenosti instalacije. U prosjeku, cijena jedne toplotne pumpe kreće se oko 6.000, dok se s ugradnjom i dodatnim troškovima može popeti na 12.000 KM. To uključuje osnovne troškove sistema, instalaciju, eventualne radove na zgradama, kao i potrebne prilagodbe prostoru gdje se instalira.
Sve što trebate znati o toplotnim pumpama, prednostima, manama i cijenama istražili smo kod prodavaca, a o njihovoj funkcionalnosti nedavno su pojasnili su za Faktor u Mašinskom fakultetu u Sarajevu.
Cijene su visoke kada kupujete toplotnu pumpu i razvodite grijanje pa su prodavci toplotnih pumpi kazali:
– Za prostor od 70 kvadrata potrebno je kupiti peć od 7,5 KW, koja košta od osam do devet hiljada maraka. Uz to posebno se plaća montaža toplotne pumpe i puštanje u rad oko 500 maraka. Uz to u stanu ili kući trebate postaviti radijatore ili podno grijanje. Da bi se peć ugradila treba se osigurati prostor za unutrašnju jedinicu koja je veličine frižidera i treba se priključiti na vodu. Toplotna pumpa radi na struju i ima izmjenjivač toplote na unutrašnjoj i vanjskoj jedinici. Vanjski dio toplotne pumpe obično se stavlja na fasadu, ali zato morate dobiti dozvolu komšija i općine ako se toplotna pumpa postavlja na zgradu. Vanjski dio pumpe može se montirati i na zemlju ako za to ima prostora i to je bolja varijanta da se odvoji od stambenog objekta zbog vibracija i prenošenja zvuka.
Kako rade toplotne pumpe?
Prema stručnom obrazloženju Mašinskog fakulteta, toplotne pumpe su jednostavni uređaji i funkcionišu na sljedeći način.
– Rade na principu rashladnih uređaja, poput frižidera i zamrzivača. Toplotu preuzimaju iz tzv. niskotemperaturnih izvora, kao što su okolni zrak, zemlja i podzemne vode koje ne moraju biti geotermalne. To je omogućeno kompresorom koji troši električnu energiju. Kompresijom dobijamo toplotu na višim temperaturama, koja se oslobađa. Oslobođena toplota se koristi za grijanje, a mogu se koristiti i za hlađenje.
Za svaki potrošeni kilovat sat električne energije dobija se od tri do pet kilovat sati toplotne energije ili rashladne energije ljeti. To znači da ako struju plaćamo 0,15 KM, energija grijanja ili toplota dođe od 0,3 do 0,5 KM po kilovat satu. U peletu imamo 0,7 KM po kilovat satu, u gasu više od 0,8 KM. To je najjeftinije gledajući samo trošak proizvedene toplote, s trenutnim cijenama struje.
Toplotne pumpe su upotrebljive u svim tipovima zgrada, poslovnim, zgradama kolektivnog stanovanja i kućama. Bitno je da pumpa po snazi odgovara tipu građevine i izvoru toplote.
Međutim, u zgradama kolektivnog stanovanja nije moguće koristiti pumpe kojima su izvor toplote tlo i podzemna voda.
Grijanje radijatorima utječe na efikasnost toplotnih pumpi, pa su najefikasnije kod podnog grijanja. Nedostatak radijatorskog grijanja je i to što tada toplotnu pumpu nije moguće koristiti za hlađenje, što nije slučaj kod podnog grijanja. Pumpe i tokom zime i tokom ljeta zagrijavaju vodu u domaćinstvu na temperaturi do 60 stepeni.
Ekološki prihatljivije
I toplotne pumpe zagađuju okoliš onoliko koliko se okoliš zagađuje prilikom proizvodnje struje. Prednost im je što ne zagađuju urbane sredine, koliko to čine individualna ložišta na čvrsta goriva. Za očekivati je da će se struja više proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, tako da će toplotne pumpe ekološki biti još prihvatljivije.
S obzirom na sve veću orijentaciju ka ekološki prihvatljivim rješenjima, toplotne pumpe su budućnost grijanja, ne samo u BiH nego i širom Evrope.
Evropska unija je donijela legislativu kako bi potaknula korištenje obnovljivih izvora energije (RES) 2009. godine (2009/28/EC). Člankom 2 RES Direktive je definirano koji izvori energije se smatraju obnovljivima. Uključuje aerotermalne (energija pohranjena u zraku), hidrotermalne (energija pohranjena u vodi) i geotermalne (energija pohranjena ispod Zemljine kore) izvore. Direktivom je tehnologija dizalica topline eksplicitno prepoznata kao nužna za korištenje tih obnovljivih izvora energije.
Evropska unija podržava toplotne pumpe koje koriste obnovljive izvore energije, zbog čega većina zemalja članica EU nudi poticaje za takve projekte. Postoje različite sheme popusta i finansijskih poticaja kojima se smanjuju ulaganja i ponekad i operativni troškovi u dvoznamenkastim postocima.
Sistem grijanja temeljen na toplotnim pumpama karakteriziraju trajnost, niski troškovi održavanja i niski operativni troškovi. Podaci Eurostata pokazuju da grijanje još uvijek čini 49% troškova održavanja u domaćinstvu. Iz tog razloga je propisno odabran, dizajniran i profesionalno konstruiran sistem grijanja toliko važan za sve kućevlasnike.
Poticaji i subvencije za toplotne pumpe
Tako enitetska minisarsva ali i vlade kantona i lokalnih jedinica sve češće objavljuju javne pozive za subvencioniranje nabavke certificiranih peći/kotlova na pelet, toplotnih pumpi, te efikasnih kondenzacijskih gasnih kotlova u domaćinstvu.
Projekti se često realizuju sa međunarodnim organizacijama, a iznos subvencioniranih sredstava se kreće od 3.000 KM do 10.000 KM i ukoliko se uspiju dobiti, onda je i period vraćanja investicije mnogo kraći i u tom slučaju ova vrsta grijanja je definitivno najisplativija./Tuzlaino.ba/
