U cilju unapređenja sigurnosti na cestama i efikasnije kontrole saobraćaja, ministarstva unutrašnjih poslova u više kantona u Bosni i Hercegovini intenzivno šire mrežu kamera i radara.
Riječ je o savremenim uređajima koji omogućavaju automatsko prepoznavanje registarskih oznaka, identifikaciju neregistrovanih vozila, ali i sankcionisanje uobičajenih prekršaja poput korištenja mobilnog telefona u vožnji ili nekorištenja sigurnosnog pojasa.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona pojašnjavaju da je sistem kamera koje automatski skeniraju vozila već pokazao značajne rezultate. Kamere, postavljene uz podršku međunarodnih organizacija, pomogle su u identifikaciji velikog broja neregistrovanih vozila, ali i u rasvjetljavanju krađa automobila. Prema riječima glasnogovornika MUP-a TK Izudina Šarića, planira se postavljanje dodatnih 200 kamera, čime bi se obuhvatile i nove saobraćajne tačke širom kantona.
MUP TK je već dobio oko 20 visoko sofisticiranih ANPR kamera kroz međunarodne donacije, dok je u proteklom periodu iz budžeta izdvojeno preko 250.000 KM za širu mrežu videonadzora, uključujući i kamere s mogućnošću prepoznavanja lica.
Više stikera – naljepnica na staklu
Sličan sistem koristi se i u Kantonu Sarajevo, gdje se implementira projekat “Sparta”, koji podrazumijeva postavljanje 45 kamera za automatsko prepoznavanje registarskih oznaka. Navedeni sistem bilježi više prekršaja dnevno, a pojedini vozači zabilježeni su i po četiri puta u jednom danu zbog vožnje neregistrovanog vozila.
Jedan od tehničkih izazova koje donosi ovaj sistem jeste prepoznavanje naljepnica na vjetrobranskom staklu. Ukoliko vozač ne ukloni stare registracione stikere, kamera može očitati zastarjeli podatak i generisati kaznu, iako je vozilo uredno registrovano. Nadležni apeluju na vozače da prilikom registracije vozila uklone sve naljepnice iz prethodnih godina kako bi izbjegli nesporazume.
Neke kamere bilježe više prekršaja
Pored neregistrovanih vozila, moderni sistemi u Kantonu Sarajevo omogućavaju i detekciju korištenja mobilnog telefona u vožnji te nekorištenja sigurnosnog pojasa. Za ovakve prekršaje predviđene su novčane kazne od 100 do 300 KM, kazneni bodovi, pa čak i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom.
Radari i radarska kućišta raspoređena su širom Sarajeva i aktivna su 24 sata, a dopunske table s upozorenjima jasno su istaknute u užem gradskom jezgru. Prema Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja, dozvoljeno prekoračenje brzine do 10 km/h u naseljenim mjestima nije sankcionisano, osim ako nije drugačije propisano.
Posebna pažnja posvećena je prekršajima poput korištenja mobilnog telefona u vožnji, za što su predviđene novčane kazne od 100 do 300 KM, kao i kazneni bodovi i moguće zabrane upravljanja vozilom. Prema Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja, vozači se ne kažnjavaju za prekoračenje brzine do 10 kilometara na sat iznad dozvoljene u naseljenim mjestima, osim ako nije drugačije propisano.
Vlade oba kantona planiraju dodatna ulaganja u videonadzor tokom 2025. godine, s ciljem prevencije saobraćajnih nesreća, ali i efikasnijeg reagovanja na krivična djela i druge bezbjednosne izazove.,
U zemlji u kojoj su saobraćajne nesreće svakodnevna pojava, ovakvi sistemi predstavljaju ključni alat u borbi protiv nesavjesnih vozača i stvaranju sigurnijeg okruženja za sve učesnike u saobraćaju.