Tuzla je smještena u sjeveroistočnom dijelu BiH i predstavlja privredno, političko, obrazovno, zdravstveno, kulturno i sportsko središte ovog dijela BiH. Prostor Općine Tuzla velikim dijelom se naslanja na obronke planine Majevice, a samo središte općine se nalazi na nadmorskoj visini od 239 metra. Geografski prostor Tuzle je blago brdsko planinsko područje, smješteno između spomenute Majevice, te planina Konjuha i Ozrena, sa karakterističnim geomorfološkim i hidrografskim bogastvima.
Kroz grad Tuzlu protiče i rijeka Jala, sa svojim pritokama Solinom, Jošavicom, Požarničkom rijekom, Grabovim i Mramorskim potokom a jednim dijelom prostora općine i rijeka Spreča, na kojoj je pregrađivanjem još šezdesetih godina nastalo jezero Modrac, najveće akumulacijsko jezero na prostoru bivše Jugoslavije.
Površina općine Tuzla iznosi 303 km², a susjedne općine su Srebrenik, Čelić, Lopare, Kalesija, Živinice i Lukavac
Područje općine Tuzla ima odlike umjereno kontinentlne klime, sa jasnom izraženošću sva četiri godišnja doba, te relativnu vlažnost i oblačnost, na maksimum padavina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime. Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana.
Danas na prostoru Tuzle živi blizu 170.000 stanovnika, a prema posljednjem popisu stanovništva Tuzla je brojala 131.618 stanovnika, sa većinskom bošnjačkom populacijom, ali i izrazitom multikonfesionalnošću, zadržanom i poslije ratnih dešavanja na ovim prostorima.
Tuzla je i jedno do industrijskih središta BiH, sa odličnom iskorišćenošću svojih resursa prvenstveno soli i uglja, na čemu se već duži niz godina i bazira privreda ovog područja. Posjjednjih godina, spletom ratnih ali i drugih okolnosti, privredni razvoj grada se ravnomjerno bazira i na druge oblasti kao što su turizam, prehrambena i građevinska industrija i drugo.
U pisanim izvorima Tuzla se prvi put spominje u djelu „De administrando imperio“ vizantijskog cara i historičara Konstantina Porfirogenita iz sredine 10. stoljeća, kada se grad naziva Salines, a šira oblast Soli, a grad je kroz historiju nazivan još Castron de salenes (grad solana – grčki), Salenes (grčki), Ad Salinas (latinski), Soli (južnoslavenski), Memlehajten (arapski), Memlaha i zir (persijski), Tuz ( sol – turski) i današnji naziv Tuzla, što na turskom znači Solana.
Svi nazivi Tuzle kroz historiju se vežu za so, što je prema historijskim pretpostavkama još od neolita bio razlog naseljavanja ovog područja. Organizovanu ekspolataciju soli, započele su Osmanlije u 14. vijeku, kada su i došli u Tuzlu, a organizovana proizvodnja soli počinje sa kopanjem sonog bunara, koji se nalazio na današnjem Sonom trgu. Prva solana izgrađena je 1885. godine sa dolaskom Austrugarske monarhije na ove prostore, a što je bio i početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli.
Upravo će nekontrolisana ekpolatacija slanice u godina koje su dolazile biti razlog tonjenja Tuzle, što će doživjeti vrhunac 70-tih godina prošlog stoljeća, kada je grad ostao bez nekoliko hiljada objekata, među kojima i oni od neprocjenjive vrijednosti.
Tuzla je grad o kome se može mnogo toga pisati. Grad velikih historijskih događaja i ličnosti iz raznih sfera društvenog života…
Za više informacija o Tuzli, njenim ljudima, historiji, mogućnostima i svemu što Vas može zanimati šire od prethodno napisanih redova, preporučujemo slijedeće linkove:
Korisni linkovi:
http://bs.wikipedia.org/wiki/Tuzla