Klinika za psihijatriju UKC-a Tuzla: Od ovisnosti o heroinu liječi se 370 osoba

by Tuzla Info
| 19:00

Biti ovisan o psihoaktivnim sredstvima, jelu, igrama na sreću, internetu znači da zadovoljenje te potrebe postaje centralni dio života. Ovisnost prate brojni problemi i često su cijele porodice u opasnosti od pucanja zbog toga. Mladi su najpodložniji da razviju neki od oblika ovisnosti.

Boriti se protiv ovisnosti nikada nije bilo jednostavno budući da to zahtijeva multidisciplinarni pristup zbog čega su u većini kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine uspostavili zavode za bolesti ovisnosti, ali to nije slučaj u Tuzlanskom kantonu gdje se o ovisnostima brinu ljekari na Klinici za psihijatriju Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla.

Šef Odjela socijalne psihijatrije na Klinici za psihijatriju UKC-a Tuzla prof.dr.med.sci. Mevludin Hasanović, koji je i profesor psihijatrije i medicinske psihologije Medicinskog fakulteta u Tuzli, govorio je u razgovoru za Fenu o brojnim oblicima ovisnosti, ali i potrebi formiranja zavoda, ustanove u kojoj bi se o pacijentima brinuli, između ostalih, i subspecijalisti adiktologije.

Klinika je prije 14 godina izmještena na periferiju grada i nalazi se u ugodnijem ambijentu gdje borave pacijenti koji više nisu iza rešetkama osiguranih prozora, gdje se uvode nove metode i drugačiji pristupi liječenja.

Od 2009. godine na Odjeljenju za socijalnu psihologiju implementiran je novi program kada je u pitanju liječenje ovisnosti o heroinu, ali posvećeni su i brizi o ljudima koji imaju problema s bolestima i srodnim stanjima nastalim zbog upotrebe i zloupotrebe psihoaktivnih substanci, ali i onima koji imaju bihevioralne ili ponašajne ovisnosti u koje spadaju kockanje, klađanje i ovisnost o internetu.

– Uvidjeli smo da politika ne prati potrebe građana te smo odlučili uvesti nove programe liječenja nakon što sam s kolegom Abdurahmanom Kuldijom, subspecijalistom za bolesti ovisnosti, boravio na studijskom putovanju u švedskom Örebru. Tada smo počeli liječenje ovisnika o heroinu – kazao je Hasanović.

Ono što je važno za taj program je da su ga razvili u kombinaciji s modelom iz Švedske gdje ovisnike liječe jednim lijekom u jednom kantonu da se ne bi dozvolilo pacijentima da mijenjaju programe.

Postoje tri metode liječenja ovisnika o heroinu, ali kada su pitanju liječenja ovisnika o drugim supstancama ne postoje takvi programi budući da nema supstance koja bi služila kao substitucija.

– Stoga je tajna ovog programa što se njome liječi vrlo zlokobna ovisnost o heroinu koja je napravila velike štete. Bilo je ranije mnogo slučajeva kada su se mladi ljudi predozirali sa smrtnim posljedicama jer nije bilo liječenja – kaže Hasanović.

Prvo se pojavio metadon, on je bio jedan od načina kako zaustaviti epidemiju smrtnih predoziranja kod mlađih ljudi. Potom se pojavio novi lijek koji je registrirala Svjetska zdravstvena organizacija buprenofin nakon što su u Francuskoj otkrili da prilikom njegovog korištenja ovisnici o heroinu nemaju potrebu za heroinom.

– Nakon toga formulirana je nova molekula koja je bila mnogostruko veća te je urađen lijek od dva i osam miligrama. Tom terapijom omogućeno je ljudima da se vrate normalnom životu. Njegova karakteristika je i da ne djeluje uspavljujuće kakvo dejstvo ima metadon, heroin ili morfij – pojasnio je Hasanović.

Bupenofin ne stvara ovisnost i nakon izvjesnog vremena i oni koji ga koriste prestanu ga uzimati, a ljekari vrše stalni nadzor nad pacijentima.

Sada postoji i lijek Suboxon koji također djeluje protiv ovisnosti o heroinu. On djeluje na sinapse u mozgu gdje se nalaze centri za nagrađivanje kao što to čini heroin, a u isto vrijeme nema uspavljujuće dejstvo.

– Za metadon pacijenti moraju dolaziti svaki dan jer se može uzimati s alkoholom i heroinom. Tek kad se ljudi dobro zaliječe i dođu u dobru kondiciju onda im se dozvoljava korištenje na duži period. Međutim, s bupenofinom nemamo taj problem jer ukoliko oni imaju namjeru drogirati se intervenozno s tim lijekom mogu upasti u apstinencijsku krizu – kaže Hasanović.

Napominje da je veliki broj ljudi koji su popravili svoj život i uskladili životne obaveze nakon te terapije jer kad prođe određeni period oni počinju živjeti svoj život normalno.

Oko 370 ljudi dio je tog programa, a oko 120 je aktivno, jedan broj je tek primljenih ljudi, dok je dio već 12 godina u programu.

Doktor pojašnjava da je obaveza da u program bude uključen član porodice koji nije ovisnik i koji potpisuje partnerstvo te s pacijentom dolazi na Kliniku.

– Nije liječenje ovisnosti prestanak uzimanja supstance, liječenje znači promjena stila života. U tom smislu postoje komune gdje se koristi vjerski pristup i važno je te ljude uvesti u redu iz nereda u kojem su živjeli tako da shvate da postoje i drugi benefiti života koji su obogaćeni duhovnim sadržajima – naglasio je Hasanović.

Na Klinici je trenutno 14 specijalizanata iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine koji se uče metodama liječenja ovisnika pod supervizijom specijaliste te je Hasanović izrazio nadu da će oni, kada se vrate u svoje sredine, razbiti stigmu o tome da se o ovisnicima mora brinuti samo jedan ljekar jer je prema međunarodnoj kvalifikaciji bolesti i srodnih stanja ovisnost psihijatrijska bolest.

Doktor Hasanović epidemijom je nazvao pojavu bolesti ovisnosti o kockanju koja uzima maha jer su osobe sklone samoubistvima kada naprave velike dugove, a tu je i ovisnost o internetu i igricama što je u kvalifikacijama regularna dijagnoza.

Kada je u pitanju ovisnost o interentu tu su različiti segmenti ovisnosti poput ovisnosti o društvenim mrežama, gledanju filmova ili slušanju muzike te ljudi veoma mnogo vremena provode uz elektronske uređaje.

– Od malih nogu djeca nauče upravljati pametnim telefonima, tabletima i ostalim uređajima jer mogu raditi s ikonama. Stoga imamo rasturanje socijalnog ambijenta koji podrazumijeva izgradnju socijalnih vještina. Ovako svako je u svom monologu gdje razmišlja o onome što gleda. Nema razgovora i onda dolazi do smanjenja kognitivnih vještina. Nedostaje emocionalni protok između ljudi koji radije vrijeme provode sami i bave se onim što šalju virtualnim prijateljima nego da se uživo druže s prijateljima i porodicom te podijele emocije – napominje Hasanović.

Govoreći o drugim oblicima ovisnosti, doktor Hasanović kaže da je s pojavom pandemije koronavirusa postalo teško doći do heroina te se amfetamin pojavio kao problem. U pitanju je psihostimulans koji dovodi do paranoidnih psihoza.

Kaže i da je sada u modi priča o kanabisu odnosno kanabinoidnom ulju koje se koristi za niz medicinskih poteškoća poput epilepsije i bolova u tijelu, multiple skleroze i karcinoma, ali Hasanović napominje da to još uvijek nije dobilo formulu kako bi se znao tačan omjer koliko, kad i koje doze treba koristiti.

– Sada se s tim eksperimentiše mimo zakona dok se u nekim mjestima pokušava ta oblast klinički urediti, a posebno što se ne zna šta će biti nakon nekoliko godina korištenja. Sada imamo priču da su ljudi veoma naviknuti na pušenje marihuane te je ona sa cigaretama uzela velikog maha među mladima i odraslima. To je postao stil života, a za posljedicu imamo da mnogo ljudi upada u psihoze poput šizofrenije što je bolest koja se teško liječi – upozorava Hasanović.

Postoje istraživanja koja su pokazala da mladi koji su konzumirali kanabis kognitivno zaostaju zbog čega je Hasanović protiv pušenja marihuane, ali smatra da se o uzimaju kanabinoidnog ulja može razgovarati.

On ipak ocjenjuje da je najveći problem ovisnosti u Bosni i Hercegovini ovisnost o cigaretama na šta se troše veliki novci. Ljudi se razboljevaju, ali ne kao mladi nego nakon 40 godina pušenja.

Također, naglašava da se o alkoholizmu prestalo pričati iako je prije bilo centara za liječenje, ali danas je to zapostavljeno jer su došle nove supstance iako kao Klinika imaju veliki broj ovisnika o alkoholu dok druge klinike kao posljedicu toga liječe mnoge bolesti.

Na Klinici postoji Ogledni klub liječenih alkoholičara. Takva praksa postojala je u svim gradovima BiH prije rata gdje su ih mogli nadgledati ljekari opće medicine ili psihijatri.

Doktor kaže da su pandemije i mjere uvedene za sprečavanje širenja koronavirusa donijeli nove probleme od kojih su neki poremećaj porodičnih odnosa te se postavlja pitanje šta će se desiti s djecom kojima je onemogućeno da funkcioniraju u njihovom prirodnom ambijentu zbog manjka socijalne interakcije.

– Šta će biti za desetak godina. Tako da sve ovo što se sada dešava posljedice ćemo moći sagledati tek kasnije i moja struka bi trebala dati neke odgovore kada ćemo sistematizirati stvar i ponuditi neke odgovore. Ipak, ovisnosti su svjetska epidemija i sada se traže načini da se pomogne onima kojima je pomoć potrebna – zaključio je u intervjuu za Fenu šef Odjela socijalne psihijatrije na Klinici za psihijatriju UKC-a Tuzla Mevludin Hasanović.

Tuzlainfo.ba pratite na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Youtube.
Svoje priče, upite i fotografije šaljite na našu e-mail adresu.