Osnovni cilj islamskog posta je da oplemeni srce i dušu, da probudi čovječiju svijest, ali i da, bude lijek za mnoga oboljenja.
Post je svestrani doprinos fizičkom i mentalnom zdravlju. U vezi s tim Muhammed a.s., kaže: “Postite, bit ćete zdravi.”
Nauka, a pogotovu medicina, nije u vrijeme Muhammeda, a.s., bila toliko napredovala da bi ove Poslanikove riječi mogla naučno potvrditi. Međutim, ono što nije bilo moguće tada, u to vrijeme, u ranom srednjem vijeku, moguće je danas u XXI vijeku.
Danas u svijetu (SAD, Rusija, Švicarska, Engleska, Njemačka i dr.) postoje klinike koje isključivo liječe svoje pacijente postom. Obično, taj medicinski post, zavisno od težine oboljenja, traje tri do šest sedmica i nakon toga, kao što to tvrde ljekari sa tih klinika i kako potvrđuju izliječeni pacijent, čovjek se osjeća snažniji, lakši, pokretljiviji i mlađi za nekoliko godina.
Post efikasno odstranjuje razne otrove, tumore i sve što ne pripada organizmu. Za vrijeme posta nestaju suvišne naslage tkiva, čirevi zacjeljuju, a bubuljice i pjege s lica nestaju. što je veoma važno, mozak, živčani sistem i srce ostaju netaknuti, a sastav krvi se ne mijenja.
Američki ljekar Šelton, koji je bio veliki pobornik posta, preporučivao je uzdržavanje od jela u svrhu liječenja u trajanju od tri sedmice. Šelton u svojoj knjizi „Le Jeune” navodi više koristi od posta (islamskog, odnosno medicinskog):
– Odmara tijelo i otklanja neke tegobe: olakšava rad probavnog sistema, jer se umanjuje masnoća i mokraćna kiselina u krvi. Povišena masnoća u krvi doprinosi krutosti arterija, dok povišena mokraćna kiselina može prouzrokovati kostobolju i artritis;
– Olakšava rad bubrega i mokraćnog kanala time što umanjuje izmokravanje;
– Izoštrava vid, čovjek poslije posta dva puta bolje vidi, a sam čovjek se mnogo bolje osjeća;
– Uklanja toksine nagomilane u tijelu i sprečava apsorpciju tvari nagomilanih u crijevima;
– Pospješuje razboritost uma jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabijeg promišljanja;
– Aktivira probavni sistem i pospješuje njegov rad;
– Rastvara višak tvari nagomilanih u oboljelim tkivima;
– Podmlađuje i revitalizira razne ćelije i tkiva;
– Zaštićuje od gojaznosti, i shodno tome, raznih bolesti koje su posljedica prekomjerne tjelesne težine. Mnogo je lakše zaštititi se nego se liječiti od gojaznosti.
Smanjenjem dotoka hrane u crijeva umanjuje se pritisak stomaka na grudi, što pospješuje disanje te se pluća, a potom i sve ćelije organizma, brže i bolje opskrbljuju kisikom. U tom stanju pluća se šire bez prepreka. Također, smanjuje se pritisak na srce zato što nema potrebe za pumpanjem veće količine krvi u probavni sistem. Tako srce za vrijeme posta uštedi oko 14.000 otkucaja na 24 sata.
Za vrijeme posta prvo se razgrađuju ćelije koje su bolesne, oštećene, stare ili mrtve, naš organizam hrani se najlošijim materijalima u našem organizmu kao što su: mrtve ćelije, nezdrave akumulacije, tumori, apscesi, oštećena tkiva, masne naslage.
Gubitak težine pojedinih organa i tkiva za vrijeme posta u procentima je: masnoća 97 posto, slezena 60 posto, jetra 53,7 posto, mišići 30 posto, krv 26 posto, bubrezi 25 posto, koža 20,6 posto, crijeva 18 posto, pluća 17,7 posto, gušterača 17 posto, kosti 13,9 posto, nervni sistem 3,9 posto, srce 3,6 posto.
Treba još reći da i najstrožiji post nema trajnog uspjeha ako istovremeno i čovječiji duh nije upravljen prema uspjehu i ozdravljenju. Čak i kada bi tijelo bilo potpuno očišćeno od štetnih materija, uzročnik bolesti ne bi bio odstranjen, ako bi ostalo da vlada pogrešno duhovno držanje.
Tekst je skraćena i prilagođena verzija teksta “Znamo li zašto postimo” autora dr. Ismaila Haverića i Izete Haverić dipl. Ecc, objavljenog na stranici www.rijaset.ba
(TI)