Šta treba mijenjati u Tuzli? Građani i stručnjaci ponudili prijedloge

Tuzla može i mora bolje, ali su za pozitivne promjene neophodni aktivnije učešće građana, odgovorniji rad institucija i otvoren dijalog o problemima lokalne zajednice. Poručeno je to na panel-diskusiji „Da li Tuzla može bolje?“, koju je u subotu organizovala Platforma Zdrava Tuzla.

Događaj je okupio stručnjake, predstavnike međunarodnih organizacija, gradske vijećnike i građane, a razgovarano je o sigurnosti, kvalitetu života, zagađenju zraka, urbanističkom razvoju i funkcionisanju mjesnih zajednica.

U panel-diskusiji učestvovali su izvršna direktorica RTV Slon Albina Vicković, univerzitetski profesori Jasmina Husanović i Damir Arsenijević te analitičar Zlatko Ledić. Razgovor je moderirala Jelena Tanasković Mićanović.

Građani moraju imati veću ulogu u odlučivanju

Albina Vicković istakla je da Tuzla ima potencijal za značajniji razvoj, ali da je potrebno otvoreno razgovarati o problemima i mogućim rješenjima, posebno kada je riječ o urbanističkom planiranju, zelenim površinama, infrastrukturi i kvalitetu života u svim mjesnim zajednicama.

„Mislim da je vrijeme da našu šutnju pretvorimo u našu aktivnost“, poručila je Vicković, pozivajući građane da se aktivnije uključe u procese odlučivanja.

Profesor Damir Arsenijević upozorio je na probleme demokratskog odlučivanja na lokalnom nivou, posebno ističući pitanje izbora članova savjeta mjesnih zajednica.

„Ono čemu svjedočimo jeste da je pritisnuta pauza na demokratiju u Tuzli. Znači, mi već 597 dana živimo suspenziju demokratije u našem gradu“, kazao je Arsenijević, naglašavajući potrebu vraćanja direktnih izbora za predstavnike mjesnih zajednica.

Zlatko Ledić istakao je da građani imaju mogućnost utjecati na političke odluke i rad institucija, ali da je za to potrebno više organizovanog djelovanja i građanskih inicijativa.

Zagađenje zraka i komunalni problemi među prioritetima

Profesorica Jasmina Husanović posebno je ukazala na problem zagađenja zraka i njegove posljedice po zdravlje stanovništva, naglašavajući da institucije moraju osigurati pravovremene i razumljive informacije o stanju okoliša.

Prema njenim riječima, Tuzli su potrebni efikasniji sistemi informisanja i upozoravanja građana na povećano aerozagađenje, kao i snažnija institucionalna odgovornost za zaštitu javnog zdravlja.

Tokom diskusije govorilo se i o problemima komunalne infrastrukture u pojedinim tuzlanskim naseljima. Ahmudin Junuzović iz Dobrnje ukazao je na dugogodišnje infrastrukturne probleme ove mjesne zajednice, ističući potrebu da se prioriteti ulaganja određuju prema stvarnim potrebama stanovnika.

Na skupu su predstavljeni i ciljevi Platforme Zdrava Tuzla te preporuke proizašle iz istraživanja javnog mnijenja provedenog tokom 2025. godine.

Zaključeno je da unapređenje kvaliteta života u Tuzli zahtijeva veću uključenost građana, transparentnije odlučivanje i odgovorniji odnos nadležnih institucija prema problemima lokalne zajednice.

Više na istu temu