Sloboda izražavanja, zaštita novinara, procesuiranje prijetnji i napada te finansijska održivost medija samo su neki od problema koji zahtijevaju sistemska rješenja u Bosni i Hercegovini. O ovim temama razgovarano je na javnoj debati „Integritet medija i sloboda govora: Kuda dalje?“, održanoj danas u Tuzli u organizaciji Mediacentra, Udruženja „JaBiHEU“ i Vijeća za štampu i online medije u BiH.
Iz Mediacentra ističu da je za unapređenje medijskih sloboda neophodno usvajanje odgovarajućih zakonskih rješenja, ali i strateškog okvira koji bi omogućio sistematičan pristup reformama.
Tarik Moćević iz Mediacentra Sarajevo istakao je da su zakonska rješenja važna ne samo za novinare i medije već i za građane, koji imaju pravo na tačne i provjerene informacije.
„Mi zagovaramo te ključne medijske slobode, odnosno zakone koji su potrebni za novinare i medije u BiH, a posredno i za građane koji imaju pravo na tačnu i provjerenu informaciju. Kroz ove javne debate pokušavamo čuti šta su to problemi od novinara na terenu i ljudi iz institucija.“
Iako se o reformama govori godinama, brojna zakonska rješenja još nisu usvojena. Novinari se i dalje suočavaju s pritiscima, prijetnjama i napadima, dok sudski postupci u pojedinim slučajevima traju godinama. Dodatni problem predstavljaju SLAPP tužbe, koje novinare i medije mogu izložiti dugotrajnim i skupim sudskim postupcima.
Na sporost institucija u procesuiranju napada na novinare ukazala je i novinarka Anisa Mahmutović, koja se i sama suočava s tužbama, javnim i drugim prijetnjama.
„Institucije su izuzetno spore u procesuiranju napadača na novinare. Ja trenutno radim jedno istraživanje o napadima na novinare i imate slučaj gdje je kolegica, kojoj je ubistvom prijećeno 2021. godine, presudu dočekala prije nekoliko dana.“
Tokom debate razgovarano je i o netransparentnom vlasništvu medija, portalima bez impresuma, potrebi organizovanja novinara, sve težim uslovima finansiranja i opstanka medija, kao i problemima u pristupu informacijama koje bi institucije trebale učiniti dostupnim javnosti.
Među prijedlozima za unapređenje medijskog prostora istaknuti su osnivanje fonda za medijski pluralizam i sprečavanje koncentracije vlasništva u medijskom sektoru. Kao prioriteti navedeni su donošenje zakona o elektronskim medijima i elektronskim komunikacijama, uređenje javnog radiotelevizijskog sistema, dekriminalizacija klevete te veća transparentnost vlasništva medija.
Učesnici debate poručili su da su za stvarne promjene potrebni jasna strategija, odgovarajući zakonski okvir i dosljedna primjena propisa, kako bi novinari mogli raditi bez pritisaka, a građani ostvariti pravo na slobodno, profesionalno i odgovorno informisanje.
