Više od tri decenije Alan Alagić aktivno učestvuje u razvoju plesne kulture i umjetnosti u Tuzli i Bosni i Hercegovini. Njegov profesionalni put obilježili su međunarodni plesni festivali, sportski i trenerski uspjesi, organizacija velikih kulturnih manifestacija te projekti koji su okupili hiljade djece i mladih.
Posebno mjesto u njegovoj karijeri zauzima obaranje Guinnessovog rekorda u najvećem bečkom valceru, održano 7. maja 2010. godine na Trgu slobode u Tuzli, u čijoj je organizaciji imao značajnu ulogu.
Alagić je učestvovao i u organizaciji brojnih plesnih takmičenja, univerzitetskih plesnih balova i edukativnih programa. Kroz projekat „Plesni izazov“ u kulturno-umjetničke aktivnosti uključeno je više od 2.500 učenika osnovnih i srednjih škola.
Uz organizacijski i pedagoški rad, ostvario je zapažene takmičarske rezultate, uključujući titulu viceprvaka Bosne i Hercegovine, dok su pod njegovim stručnim vodstvom stasali državni prvaci u latinoameričkim plesovima.
O najvažnijim događajima u dosadašnjoj karijeri, radu s mladima, značaju umjetnosti i budućnosti plesne kulture u Tuzli govorio je u intervjuu za Tuzlainfo.ba.
Od Guinnessovog rekorda do međunarodnih plesnih festivala
Više od 30 godina djelujete u oblasti kulture i plesne umjetnosti. Kada se osvrnete na taj period, šta biste posebno izdvojili?
– Teško je izdvojiti samo jedan događaj jer svaki projekat ima svoju vrijednost. Posebno mjesto u mom radu zauzimaju velike kulturno-umjetničke manifestacije koje su okupljale građane i doprinosile promociji Tuzle. Smatram da upravo takvi događaji najbolje pokazuju koliko kultura i umjetnost mogu povezivati ljude i obogatiti život jedne zajednice.
Jedan od najpoznatijih događaja u kojem ste učestvovali bilo je obaranje Guinnessovog rekorda u bečkom valceru 2010. godine. Koliko Vam znači taj događaj?
– To je svakako jedan od događaja koji posebno pamtim. Obaranje Guinnessovog rekorda u najvećem bečkom valceru, 7. maja 2010. godine na Trgu slobode u Tuzli, pokazalo je koliko se ljudi može okupiti oko zajedničke ideje. Bio sam jedan od glavnih aktera organizacije i ponosan sam što sam učestvovao u stvaranju događaja koji je nadilazio lokalne okvire.
Značajan dio Vašeg rada odnosi se i na međunarodne plesne festivale i takmičenja. Šta oni donose Tuzli?
– Međunarodni plesni festivali i takmičenja važni su jer omogućavaju kulturnu razmjenu, saradnju umjetnika i promociju Tuzle izvan granica Bosne i Hercegovine. Oni stvaraju prilike za nova poznanstva, razmjenu iskustava i predstavljanje našeg grada kao sredine koja njeguje umjetnost i otvorena je za međunarodnu saradnju.
Organizovali ste i univerzitetske plesne balove. U čemu vidite njihov poseban značaj?
– Univerzitetski plesni balovi predstavljaju spoj akademske tradicije, kulture i umjetnosti. Njihova vrijednost nije samo u plesu nego i u njegovanju društvenih i kulturnih vrijednosti te povezivanju akademske zajednice. Smatram da takvi događaji doprinose stvaranju kvalitetnijeg kulturnog ambijenta.
Često ističete da umjetnost treba biti dostupna građanima. Koliko je važno da kulturni sadržaji izlaze iz tradicionalnih prostora?
– Uvijek sam smatrao da kultura i umjetnost ne trebaju biti zatvorene unutar institucija, dvorana ili pozorišnih scena. One trebaju biti prisutne na trgovima, u obrazovnim ustanovama i drugim javnim prostorima. Kultura je jedan od najljepših načina na koji grad može pokazati svoj identitet, kreativnost i otvorenost prema svijetu.
Rad s mladima i uspjesi koji ostavljaju trajnu vrijednost
Kroz projekat „Plesni izazov“ okupili ste više od 2.500 učenika. Kako danas gledate na taj rezultat?
– To je jedan od projekata na koje sam posebno ponosan. Uključivanje više od 2.500 učenika osnovnih i srednjih škola pokazalo je da kvalitetno osmišljeni kulturno-umjetnički programi mogu zainteresovati veliki broj mladih. Za mene je posebno vrijedno što smo im omogućili da kroz ples upoznaju umjetnost i aktivno učestvuju u kulturnom životu.
Šta ples, osim samih plesnih vještina, može pružiti djeci i mladima?
– Ples objedinjuje muziku, pokret, kreativnost i međusobnu komunikaciju. Kroz ples djeca razvijaju samopouzdanje, osjećaj odgovornosti, timski rad i međusobno poštovanje. Smatram da su to vrijednosti koje su važne za njihov cjelokupan razvoj, a ne samo za bavljenje umjetnošću.
Koliko je važno omogućiti djeci da učestvuju u kulturnim programima bez obzira na prethodno iskustvo i mogućnosti?
– Izuzetno je važno da kulturno-umjetnički sadržaji budu dostupni što većem broju djece. Na taj način stvaramo buduću publiku kulturnih događaja, ali i nove generacije umjetnika i stvaralaca. Ako kroz jedan projekat uspijete zainteresovati nekoliko hiljada mladih za umjetnost, ostvarili ste rezultat koji ima mnogo veću vrijednost od same manifestacije.
Pored organizacijskog rada, ostvarili ste i značajne rezultate kao takmičar. Koje uspjehe posebno pamtite?
– Titula viceprvaka Bosne i Hercegovine, kao i brojni nastupi i pobjede na plesnim turnirima u zemlji i regionu, predstavljaju važan dio mog profesionalnog puta. Iza tih rezultata stoje veliki rad, disciplina i odricanje. Na njih sam ponosan jer su mi donijeli dragocjeno iskustvo koje sam kasnije koristio i u radu s drugima.
Pod Vašim vodstvom stasali su i državni prvaci u latinoameričkim plesovima. Koliko Vam znače uspjesi Vaših učenika?
– Trenerski rad zauzima posebno mjesto u mojoj karijeri. Pod mojim stručnim vodstvom stasali su državni prvaci Bosne i Hercegovine u latinoameričkim plesovima u pionirskoj i juniorskoj kategoriji. Takvi rezultati predstavljaju veliko zadovoljstvo jer pokazuju da se znanje, iskustvo i posvećenost mogu prenijeti na nove generacije.
Koliko Vam je akademsko obrazovanje pomoglo u umjetničkom i pedagoškom radu?
– Studij sporta s usmjerenjem na ples, a potom i magistarski studij tjelesnog odgoja i sporta, dali su mi značajnu stručnu osnovu. Stečena znanja nastojao sam povezati s praktičnim iskustvom, posebno u radu s djecom i mladima, ali i prilikom osmišljavanja edukativnih i kulturno-umjetničkih programa.
Nakon više od tri decenije rada, šta danas smatrate svojim najvećim uspjehom?
– Na uspjeh danas gledam mnogo šire nego ranije. On se ne može mjeriti samo osvojenim priznanjima ili brojem organizovanih manifestacija. Ako ste uspjeli zainteresovati dijete za umjetnost, podstaći mladog čovjeka da razvija kreativnost ili organizovati događaj koji će građani pamtiti, onda ste napravili nešto što ima trajnu vrijednost.
Kako vidite budućnost plesne kulture i umjetnosti u Tuzli?
– Tuzla ima veliki potencijal za daljnji razvoj kulture i umjetnosti, uključujući plesno stvaralaštvo. Potrebno je nastaviti razvijati kvalitetne manifestacije, međunarodnu saradnju i edukativne programe koji će povezivati kulturne i obrazovne institucije. Posebno je važno mladima pružiti priliku da razvijaju svoje umjetničke potencijale.
Šta Vas nakon toliko godina motiviše da nastavite raditi na novim projektima?
– Moja motivacija ostaje ista – doprinositi razvoju kulture i umjetnosti, povezivati ljude i stvarati sadržaje koji imaju trajnu vrijednost za zajednicu. Vjerujem da je najveći uspjeh čovjeka koji djeluje u kulturi upravo to da iza sebe ostavi nešto što će trajati i što će buduće generacije nastaviti razvijati – istakao je na kraju Alagić./Tuzlainfo.ba/
