Ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović predstavio je pregled 25 mjera i projekata za koje navodi da su realizirani ili pokrenuti tokom 2026. godine s ciljem unapređenja obrazovnog sistema u TK.
Mjere obuhvataju predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje, a odnose se na nastavni proces, inkluziju, položaj zaposlenih, podršku studentima, infrastrukturu, digitalizaciju i energetsku efikasnost. Poseban segment čine kapitalna ulaganja u osnovne i srednje škole, gdje se, prema Omerovićevim podacima, realizuje više od 245 projekata ukupne vrijednosti veće od 8,3 miliona KM.
Omerović je naveo da ovih 25 mjera ne uključuje redovne aktivnosti Ministarstva, niti 100 mjera i projekata za koje tvrdi da su realizirani od 2022. do kraja 2025. godine.
Kada je riječ o identitetu i kulturi pamćenja, kao prve dvije mjere izdvojio je uvođenje Svečane pjesme obrazovnih ustanova Tuzlanskog kantona te potpisivanje Memoranduma o saradnji Memorijalnog centra Srebrenica, BIRN-a i Ministarstva obrazovanja i nauke TK, uz uvođenje priručnika „Srebrenica: od opsade do genocida (1992–1995.) i trajnih posljedica“.
U segmentu jačanja kvaliteta osnovnog i srednjeg obrazovanja navedene su četiri nove aktivnosti. Kao treća mjera istaknuto je unapređenje izučavanja stranih jezika kroz Dane frankofonije, digitalnu platformu Akelius i program Fit in Deutsch u osnovnim školama. Četvrta je učešće u projektu jačanja sistema tehničkog i stručnog obrazovanja i obuke u BiH, koji uključuje razvoj savremenih softverskih rješenja za kvalitetnije povezivanje škola i poslodavaca.
Peta mjera je reaktiviranje Festivala stvaralaštva nakon više od deset godina, s ciljem podrške kreativnosti i talentima učenika, dok je kao šesta navedeno uvođenje TK FIT-a, aplikativnog softvera za praćenje psihomotoričkih sposobnosti djece školskog uzrasta.
Inkluzija, vrtići i produženi boravak
Dvije mjere odnose se na veću socijalnu uključenost u obrazovanju. Kao sedma mjera uveden je Priručnik za rad asistenata u nastavi u redovnim školama, dok je osma potpisivanje Protokola o postupanju s učenicima oboljelim od dijabetesa u osnovnim i srednjim školama.
U oblasti predškolskog odgoja, deveta mjera je program subvencioniranja smještaja djece u predškolskim ustanovama koje nisu obuhvaćene sufinansiranjem, dok je kao deseta navedeno otvaranje dva nova produžena boravka u osnovnim školama, prvenstveno kao dodatna podrška učenicima i zaposlenim roditeljima.
Na listi su i tri velika završena infrastrukturna projekta. Jedanaesta mjera odnosi se na stavljanje u funkciju dvije nove fiskulturne sale u Kalesiji i Gradačcu, dvanaesta na novu zgradu područne škole u Donjoj Lohinji, a trinaesta na stavljanje u funkciju novog vrtića u Puračiću.
Plate povećane, uvedeno plaćanje razredništva
Dvije mjere odnose se direktno na status zaposlenih u obrazovanju. Izmjenama Pedagoških standarda, što je četrnaesta mjera, uvedeno je plaćanje razredništva, dok Omerović kao petnaestu mjeru navodi povećanje plata zaposlenih u obrazovanju za oko 12 posto tokom 2026. godine.
Visoko obrazovanje obuhvaćeno je sa dvije mjere. Kao šesnaesta navedeno je uvođenje stipendija studentima koji upisuju deficitarne studijske programe od značaja za obrazovni sistem, dok se sedamnaesta odnosi na saglasnost za prijem 20 asistenata u radni odnos na Univerzitetu u Tuzli.
Više od 245 projekata u školama
Preostalih osam mjera čini veliki paket kapitalnih ulaganja u osnovne i srednje škole. Prema predstavljenim podacima, riječ je o više od 245 projekata vrijednih više od 8,3 miliona KM.
Osamnaesta mjera obuhvata opremanje učionica i školskih kabineta, odnosno nabavku školskog namještaja i opreme u 22 škole. Devetnaesta se odnosi na nabavku IKT opreme, računara i laptopa te opremanje informatičkih kabineta u 19 škola.
Kao dvadeseta mjera navedena je izgradnja novih fiskulturnih sala u četiri škole, dok je 21. mjera rekonstrukcija i opremanje postojećih fiskulturnih sala, sanacija podova i nabavka sportske opreme u 17 škola.
Dvadeset druga mjera odnosi se na izgradnju i sanaciju školskih sportskih poligona i igrališta u 14 škola. Projekti uključuju asfaltiranje, postavljanje gumenih podloga, koševa i golova te izgradnju multifunkcionalnih sportskih terena.
Kroz 23. mjeru provodi se rekonstrukcija i sanacija školskih objekata, uključujući sanaciju krovova u sedam škola, zamjenu stolarije u 14 te sanaciju podova i zidova u 20 škola.
Dvadeset četvrta mjera usmjerena je na pristupačnost, sigurnost i prateću infrastrukturu. U 13 škola obuhvaćeno je uređenje ulaza i prilaza te asfaltiranje, u jednoj školi unapređenje pristupa djeci s poteškoćama i ugradnja lifta, dok je u sedam škola predviđeno postavljanje ograda.
Listu zatvara 25. mjera – unapređenje energetske efikasnosti u osam škola, kroz ugradnju toplotnih pumpi, poboljšanje sistema grijanja i termoizolaciju.
Omerović je istakao da predstavljene rezultate vidi kao rezultat zajedničkog rada Skupštine i Vlade TK, Ministarstva, obrazovnih ustanova i zaposlenih, sindikata, nevladinog sektora, stručne javnosti te udruženja roditelja djece s poteškoćama u razvoju.
Prema njegovim riječima, zajedno sa 100 mjera i projekata iz perioda od 2022. do kraja 2025. godine, ovogodišnje aktivnosti čine ukupno 125 mjera i projekata, a najavio je nastavak aktivnosti usmjerenih na kvalitet obrazovanja, uslove za učenike i studente te položaj zaposlenih./Tuzlainfo.ba/
